U destileriji Arambašić sorte ne miješaju: Ako je godina prava 10 kg šljive daje jednu litru rakije

Svi su nekako kretali u moderne destilerije sa 'svemirskim' kotlovima, a mi smo odlučili da nećemo. Mi ćemo onako kako su to radili naši stari, kaže Marinko Arambašić koji sa suprugom Katarinom Tokić-Arambašić uzgaja voće na 12 hektara.

Priča o obitelji Arambašić i njihovom putu od prvih sadnica do vrhunskih destilata započela je 2004. godine. Ono što je krenulo kao zajednički obiteljski pothvat na zemlji koja je dotad bila u zakupu, danas je OPG koji obrađuje 12 hektara voćnjaka u Širokom Polju kod Đakova.

"Imali smo nekakve zemlje koja je bila davana u zakup, pa smo mi smislili da bi u to vrijeme, kada je bilo popularno saditi voće, odnosno voćnjake - doduše na drugačije načine nego što se to radi danas - bilo dobro nešto poduzeti“, priča nam Katarina Tokić-Arambašić.

Iako se obitelj s vremenom "osula" te je knjiga "spala na dva slova", nju i supruga, površine i predanost poslu ostali su nepromjenjeni.

Tri posla istovremeno
Od početka rada OPG-a sve je bilo prožeto učenjem, trudom i prilagodbom. Odlučili su obnoviti dio voćnjaka, a u šljiviku je bilo stabala koja su bila istrošena, pa ih je trebalo izvaditi, posaditi nove.

"Kada smo počeli saditi, šogor nam je svima kupio čizme. Pokušao sam ići u polje u njima, ali nije išlo - ne može se cijeli dan biti u čizmama, pa su to na kraju ipak bile patike ili vojne cipele", prisjeća se suprug Marinko Arambašić svojih prvih koraka u blatu voćnjaka.

U to su vrijeme svi radili uz svoje redovne poslove, a Marinko je u jednom periodu balansirao čak tri radna mjesta. Bio je trgovački putnik, vikendom je konobario, a u međuvremenu se bavio i voćarstvom - dok je išlo.

Danas njihovo imanje čini 12 hektara, od čega su 3 hektara pod šljivama, a ostatak su višnje, uz dodatak 200 stabala dunja te nešto malo krušaka za vlastite potrebe. Planiranje sadnje bilo je mudro, iako djelomično uvjetovano tržištem. Isprva su planirali cijeli voćnjak zasaditi višnjama, no zbog nedostatka sadnica u tom trenutku, okrenuli su se šljivama, što se pokazalo kao savršen plan.

"Imamo četiri sorte šljiva: Čačansku ranu, Čačansku rodnu, Čačansku najbolju i Stanley. Jedna dozrijeva u sedmom mjesecu, druga nakon nje, pa treća... Kada smo ih posadili to je izgledalo kao savršen plan da se posao rasporedi. Dok nisu dale prve plodove. Prije se rakija od šljive pekla u devetom ili desetom mjesecu, a sada, zbog velikih vrućina, događa se i ranije. Dakle, ništa ne možemo isplanirati. Život u tom periodu, od šestog do desetog mjeseca, stalno je nepredvidiv" , kazuje na Marinko

Otvaranje destilerije
Odluka o otvaranju destilerije voćnih rakija 2022. godine proizašla je iz čiste praktične nužde i višegodišnjeg razmišljanja o finalnom proizvodu. Godinama su svježe voće prodavali velikim sustavima, no svake bi godine ostajao značajan višak sirovine.

"Otkupljivanje bi bilo, na primjer, od 15. do 18. u mjesecu, pa se ne stigne obrati deset tona ovamo, pa pet tona onamo. Zato smo odlučili krenuti u preradu jer se destilerija činila najbezbolnijom idejom - alkohol nema rok trajanja", ističe Katarina.