Škotska goveda vraćaju život zapuštenoj zemlji: Od pašnjaka do agroturizma

Kada je početkom godine supruzi Jeleni za Valentinovo darovao četiri škotska visinska goveda kupljena u Sloveniji, Tomislav Cvrlja iz sela Bosna na području Bedenice napravio je prvi ozbiljan korak prema ostvarenju ideje koju je dugo razvijao. OPG Cvrlja službeno je osnovan 2023. godine, a stado danas nastupa pod brendom High Boss. Naziv povezuje engleski dio imena pasmine, Highland, s imenom njegova rodnog sela.

"Krajem prošle godine odlučio sam da je vrijeme za taj korak. Pronašao sam prva četiri grla u Sloveniji, kupio ih i dovezao kao poklon supruzi za Valentinovo“, prisjeća se Tomislav.

Na farmi je trenutačno sedam grla, među kojima je i tek oteljena Lola. Još je jedna krava bređa, dok ostatak stada čine telice te muška i ženska telad. Dugoročni je plan zadržati između pet i osam krava u osnovnom stadu, uz telad koju će dobivati.

Meso iz ekstenzivnog uzgoja
Naš sugovornik odrastao je na gospodarstvu s dvadesetak krava, od kojih je njegova obitelj živjela, pa mu stočarstvo nije nepoznato. Prije odluke razmatrao je ovce, koze i egzotičnije vrste, ali su ga škotska visinska goveda privukla izgledom, mirnim karakterom i skromnijim zahtjevima držanja. Budući da su svi članovi obitelji zaposleni, tražio je životinje koje se mogu uklopiti u njihov svakodnevni ritam.

Iako pasmina, uz osiguranu vodu, ispašu i hlad, ne traži stalnu prisutnost, na farmu dolazi svakoga dana. Ondje vrijeme rado provode i njegova djeca, koja sudjeluju u provjeri, uređivanju i češkanju pitomih životinja.

Škotska visinska goveda na OPG-u drže se u sustavu krava-tele. Ne uzgajaju se za proizvodnju mlijeka, premda ih je moguće musti, nego ponajprije radi mesa za obiteljske potrebe, dok bi višak bio namijenjen tržištu.

Prvu priliku za kušanje vlastitog mesa obitelj je imala na nedavnoj manifestaciji na ranču, koja je okupila pedesetak posjetitelja. Pripremljeno je na više načina, od pečenja do jela na žlicu, a reakcije gostiju, kaže uzgajivač, bile su vrlo dobre.

"Kravice su cijeli život na otvorenom. Imaju ispašu, sijeno i vodu, bez intenzivnog tova i prisilnog hranjenja", opisuje farmer način držanja stada.

Životinje su cijeli život na otvorenom, a obrok im čine ispaša, sijeno i voda, bez intenzivnog tova. Uzgajivač ističe da pasmina sporo raste i puni potencijal doseže tek u dobi od dvije i pol do tri godine. Preporučenom dobi za najbolju kvalitetu mesa smatra 25 do 30 mjeseci, odnosno najmanje 18 mjeseci kako se grlo ne bi prerano iskoristilo.

Upravo je sporiji prirast jedan od razloga zbog kojih ova pasmina nije čest izbor u komercijalnoj proizvodnji. Literatura koju je proučavao ističe nutritivnu vrijednost mesa i uspoređuje ga s mesom angusa te Kobe govedinom. Ipak, u Hrvatskoj je malo uzgajivača pa se do domaćih iskustava i podataka teško dolazi.

Prema informacijama kojima raspolaže, grla mogu živjeti i do 30 godina, a reproduktivno ostati aktivna do 20. ili 25. godine. U stadu ima i petnaestogodišnju kravu koja zasad ne pokazuje poteškoće. U krdu vlada jasno izražena hijerarhija, pri čemu vodeću ulogu nema bik nego dominantna krava. Na ovoj farmi to je Snješka: dolazi na poziv, a ostale je životinje slijede.

Sedam sektora na 2,5 hektara
Osim proizvodne uloge, stado pomaže u obnovi zemljišta koje gotovo četiri desetljeća nije bilo obrađivano ni održavano. Ograđenih 2,5 hektara podijeljeno je u sedam sektora kroz koje se životinje premještaju, dok se korištene površine odmaraju.

Highland goveda pritom djeluju kao prirodne kosilice i čistači zaraslih površina. Posebno rado brste svib, mladi javor i mladu bagremu, pa su grane do visine njihova dosega potpuno ogoljene. Istodobno tlo prirodno gnoje, čime se zatvara dio hranidbeno-proizvodnog ciklusa.