Farma Mala Branjevina: Vlastita hrana i genetika koja daje do 38 litara mlijeka po kravi dnevno

Smještena pored mjesta Vuka, u neposrednoj blizini Osijeka, farma ima kapacitet 800 krava, a trenutačno je oko 680 grla uključeno u proizvodnju mlijeka. Prema riječima Darija Kalađije, izvršnog direktora za poljoprivrednu proizvodnju, godišnja proizvodnja po kravi iznosi čak oko 12.400 litara.

"Od uzgoja i hranidbe krava do proizvodnje mlijeka i korištenja stajskog gnoja na poljoprivrednim površinama, velik dio procesa odvija se unutar vlastitog sustava", čuli smo na Maloj Branjevini, farmi koja posluje u sklopu poljoprivredne proizvodnje Žito grupe d.d.

Smještena pored mjesta Vuka, u neposrednoj blizini Osijeka, ima kapacitet 800 krava, a trenutačno je oko 680 grla uključeno u proizvodnju mlijeka. Prema riječima Darija Kalađije, izvršnog direktora za poljoprivrednu proizvodnju, godišnja proizvodnja po kravi iznosi čak oko 12.400 litara, dok trenutačna dnevna proizvodnja doseže približno 38 litara po grlu.

"Ukupno se s farme na tržište godišnje plasira oko osam milijuna litara mlijeka, a cjelokupna proizvodnja namijenjena je prodaji", istaknuo je Kalađija.

Zaokružen sustav uzgoja i kanadska genetika
Riječ je o holstein pasmini, poznatoj po visokom proizvodnom potencijalu, a u proizvodnji se koristi kanadska genetika. Njezina je primjena, istaknuto je, dodatno unaprijeđena nakon što su izravno iz Kanade uvezene holstein junice.

Posebnost je i zaokružen sustav uzgoja ženskih grla koja prolaze sve faze razvoja, od uzgoja teladi i junica do uključivanja u proizvodnju mlijeka. Muška telad prodaje se u dobi od približno mjesec dana.

"Sva ženska telad, dakle, ostaje na farmi, a one koje odaberemo za proizvodnju postaju muzne krave. Tako da imamo zaokružen ciklus i one cijelo vrijeme ostaju ovdje", pojasnio je Saša Ikić, voditelj mliječnog govedarstva u Žito grupi.

U uzgoju se primjenjuju i različite strategije osjemenjivanja, ovisno o proizvodnim karakteristikama i reproduktivnom statusu pojedinih krava. Grla koja se ne uspiju ponovno osjemeniti nakon više pokušaja ili imaju slabije proizvodne rezultate mogu se osjemenjivati sjemenom belgijsko-plavog goveda ili angusa, a njihova telad potom se prebacuje na vlastite tovne farme.

Takav pristup omogućuje prilagodbu uzgoja proizvodnim ciljevima i povezivanje mliječnog govedarstva s proizvodnjom tovne junadi.

Hrana za krave dolazi s vlastitih poljoprivrednih površina
Jedan od važnih oslonaca proizvodnje na Maloj Branjevini jest vlastita baza sirovina za hranidbu životinja.

"Sve se proizvodi unutar Žito grupe. Imamo 22.000 hektara, tako da se ovdje sve, od silaže, sjenaže, sijena i slame do žitarica, proizvodi na našoj zemlji. Imamo i vlastitu tvornicu stočne hrane, od koje nabavljamo koncentrat kojim hranimo krave", objasnio je Ikić.