Poljoprivrednici bez zemlje teško će izdržati u EU

Koliko će hrvatskih poljoprivrednika, a prema statistici Državnog zavoda za statistiku imamo ih čak 232.328, propasti nakon ulaska Hrvatske u EU, spore se u zadnje vrijeme poljoprivredni analitičari i odgovorni u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Ima i onih koji tvrde da će to biti samo 10 posto njih. Miroslav Božić, ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju u Ministarstvu, kaže za Vjesnik da ima jako puno paušalnih i neozbiljnih ocjena o tome koliko će domaćih poljoprivrednika preživjeti ulazak Hrvatske u EU.

Dodaje da se u Upisniku poljoprivrednih gospodarstva iz 2003. godine našlo oko 200.000 obiteljskih gospodarstva, a da je službena statistika dodala još 10 posto gospodarstava. Tu dominiraju, kaže, dvije skupine poljoprivrednika. Prva je 230.000 obiteljskih gospodarstava s 1,1 milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, koja u prosjeku koriste 4,8 hektara poljoprivrednog zemljišta, te 2155 tvrtki koje imaju 210.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Šezdeset posto hrvatskih poljoprivrednika moglo biti pogođeno nakon ulaska Hrvatske u EU, a rješenje vidi u prelasku na ekološku poljoprivredu, koja je, kao što je slučaj u Austriji, primjerenija gospodarstvima s manje zemlje

Tvrtke u u prosjeku gospodare s gotovo 100 hektara poljoprivrednog zemljišta, što je više i od prosjeka u EU. No, hrvatski je prosjek, kad se zbroje obiteljska gospodarstva i tvrtke, samo 5,7 hektara zemljišta, dok je taj prosjek u zemljama EU-a dvostruko veći. Međutim, Božić ističe da je jedan od analitičarskih mitova to da postoji izravna veza veličine korištenog poljoprivrednog zemljišta i nečije konkurentnosti. Hrvatska primarna poljoprivreda je na jednoj trećini produktivnosti koje ima EU-15, a dvostruko je produktivnija od novih zemalja članica EU-12. Primjerice, zemlje EU-12 imaju u prosjeku šest hektara poljoprivrednog zemljišta po jednom gospodarstvu, a ipak je Hrvatska dvostruko konkurentnija.

S druge strane, poljoprivredno zemljište u prosjeku je u Italiji po gospodarstvu veličine samo 7,5 hektara, Portugalu 12,6 hektara, dok Češka ima najviše korištene zemlje, 20 hektara po poljoprivrednom gospodarstvu, ali nije i najproduktivnija. Italija, kaže Božić, stvori 20.500 eura vrijednosti, što je gotovo tri puta više od Hrvatske, koja sukladno analizi domaće produktivnosti u posljednjih šest godina stvori 6295 eura. Riječ je o dodanoj vrijednosti koja ulazi u BDP, dok je taj iznos u EU u prosjeku 12.336 eura.

Prema Božićevim riječima, odgovor leži u strukturi poljoprivrednih gospodarstva, odnosno učinkovitu korištenju zemljišta i poljoprivredne mehanizacije. To znači, da ne treba bacati novce, bilo poticaje ili sredstva iz fondova EU-a, u male zemljišne posjede. Iako i u EU, posebno u Austriji, ima poljoprivrednih gospodarstava koje funkcioniraju s 10 do 15 hektara zemljišta. Osim toga, ne treba svaka obiteljska farma imati 4000 svinja u uzgoju, jer su uzgajivači svinja već izgubili poticaje.

U računalnom sustavu zemljišnih čestica (ARKOD) upisano je 149.000 gospodarstva koja u prosjeku imaju nešto više od jednoga hektara (1,08 ha) poljoprivrednog zemljišta. To su, kaže Božić, naši komercijalni proizvođači. On smatra kako je drugi mit da Hrvatska ima dva ili čak tri milijuna hektara, ovisno o izvoru, neobrađenog poljoprivrednog zemljišta.

Međunarodni konzultant Friedrich Jakupec, koordinator za ekonomski razvoj Vukovarsko-srijemske županije, kaže da je Hrvatska sad na razvijenijem stupnju poljoprivrednog razvoja nego što su bile Bugarska i Rumunjska kad su ulazile u EU, a malo iza Slovenije. Dodaje da bi 60 posto hrvatskih poljoprivrednika moglo biti pogođeno nakon ulaska Hrvatske u EU, a rješenje vidi u prelasku na ekološku poljoprivredu, koja je, kao što je slučaj u Austriji, primjerenija gospodarstvima s manje zemlje.