Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija za novinare o ovogodišnjoj jesenskoj sjetvi u petak u HGK-u Županijskoj komori Osijek.

Loša godina za repu
Uz plan ovogodišnje sjetve ozimih kultura, teme konferencije bile su žetva kukuruza, soje i suncokreta, proizvodnja šećerne repe, odnosno rezime ovogodišnje biljne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Sudjelovali su Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Miroslav Božić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK te profesor Stipešević. Sva trojica naglasila su temu nepovoljnih klimatskih prilika, suše i visokih temperatura, u cijelosti izazovne godine za cijeli sektor poljoprivrede.

- U sljedećim tjednima bit će poznati zbirni rezultati suše, oni će ponovno narasti na rekordan iznos i ponovno ćemo aktivirati mehanizme vezane uz odštetu. Ali razmišljamo i o novim učinkovitijih mjerama intervencije koje bi na brži i učinkovitiji način plasirale odštetu našim poljoprivrednicima kako na razini Europske unije, ali i u okviru naših nacionalnih mjera. Razgovara se i o uzajamnom fondu gdje smo pokrenuli određene aktivnosti kako bi stvorili fond i reagirali pravovremeno, odnosno kako ne bi čekali dugotrajnu proceduru Europske komisije. Ove smo godine za šest kultura imali 4,4 milijune eura odštete, na koje smo dodali i naših 20 milijuna eura za ostale ratarske kulture - najavio je Majdak.

- Hrvatska je na trećem mjestu u EU-u po prijavljenim štetama od elementarnih nepogoda, to je važan podatak koji pokazuje u kakvim se teškim uvjetima odvija poljoproizvodnja u nas. Nedostatak padalina i njihov raspored te broj sati vrućih dana na primjeru šećerne repe u nas, ali i zemljama EU-a pokazuje da će ovo biti najlošija proizvodna godina, očekuje se, na razinu EU-a, s najmanje proizvedenog šećera unatrag 50 godina. Govorimo o ukupno manje od 30 milijuna tona. Usporedbe radi, 2017., a to je bila posljednja godina s ograničenjem proizvodnih kvota, ona je bila na razini 22 milijuna tona, upozorava Božić te iznosi podatke DSZ-a prema kojima se za Hrvatsku ukupan pad prinosa svih kultura procjenjuje na osam posto.