Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Ruj 2015

Od sjemenki grožđa radili bi hladno prešano ulje koje je hit u svijetu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Antonija Alar  

Od sjemenki grožđa radili bi hladno prešano ulje koje je hit u svijetu

Projekt Vinifera, prijavljen na natječaj Poslovnog dnevnika 'Hrvatska pamet Hrvatskoj', zasnovan je na temeljima vinogradarske povijesti Srijemskog vinogorja.

Autorice projekta, studentice Ana i Iva Čobanković, osmislile su cijelu vinogradarsku priču 'Od trsa do ulja', koja promiče tradicijske vrijednosti njihovog kraja u suvremenom društvu. "Naš cilj je iskoristiti otpad koji se generira tijekom proizvodnje vina - tropa ili komina kako bismo dobili hladno prešano ulje od sjemenki grožđa. Na taj način dobivamo visoko kvalitetan proizvod izvornog podrijetla i dodane vrijednosti. Mi bismo u potpunosti iskoristili sirovinu, jer ne bismo stvarali dodatni otpad, već bismo ga koristile kao energent u procesu proizvodnje ulja", komentiraju sestre Čobanković.

Budući da se njihova obitelj već 15 godina bavi proizvodnjom vina, na samu ideju došle su, jer su s problemom zbrinjavanja komine upoznate još od malih nogu, jer je većina vinogradara na kominu gledala kao na otpad koji bi završavao u vinogradima kao organsko gnojivo ili bi se koristio za proizvodnju rakije, a u najgorim slučajevima bio završavao na divljim odlagalištima. "Mi smo u komini prepoznali veću vrijednost tijekom našeg studija te smo otkrili da se iz nje može proizvesti ulje, razni ekstrakti pojedinih komponenata, brašno i još mnogo toga", dodale su sestre Čobanković. Kažu kako su nakon iscrpnog istraživanja odlučile pokrenuti projekt te vidjeti gdje će ih to odvesti. Obzirom da potječu iz poduzetničke obitelji, to im je bio logičan iskorak.

Prvi susret s poduzetništvom bio im je dok su bile devetogodišnjakinje, kada su prodavale susjedima povrće, koje su uzgajale u vrtu kako bi si mogle kupiti igračku koja im se sviđa. "Od tada nas je ono uhvatilo na uzicu i dan danas vidimo to kao put koji trebamo ići, želja za učenjem novih stvari i ljubav prema našem kraju potaknuli su nas da razmišljamo o našoj budućnosti", izjavile su sestre Čobanković. Smatraju kako će proizvodnjom ulja potaknuti ekološku osviještenost, zdrave prehrambene navike te poduzetničko razmišljanje. U njihovom okruženju postoji puno mogućnosti i neiskorištenih prilika, pogotovo u smislu iskorištavanja 'otpada' koji u sebi skrivaju veliku vrijednost.

Ističu kako hladno prešano ulje od sjemenki grožđa ima vrlo povoljan utjecaj na zdravlje, ponajprije na dijabetes, povišen krvni tlak, visok kolesterol, ali i mnoge druge bolesti. Posljednjih godina ovo ulje postalo je trend u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji, pogotovo na tržištima kao što su Amerika i Europa. Cilj sestara Čobanković jačanje je eno-gastronomskog branda Srijemskog vinogorja s proizvodom koji bi ih na još jedan zanimljivi način istaknuo od ostatka konkurencije. Kao što ljudi dolaze u Ilok probati vrhunska vina koja zahtijevaju i vrhunsku hranu, zašto ne bi onda i probali pijani šaran u marinadi od njihovog ulja. Projekt su usavršile proučavanjem sličnih projekata koji postoje u vinogradarskim pokrajinama u Austriji, Njemačkoj i Francuskoj.

Prednost im je ta što je u Hrvatskoj proizvodnja ulja od koštica grožđa još uvijek slabo razvijena, jer ljudi još nisu dovoljno upoznati sa vrijednostima tog proizvoda. "Mi ih putem našeg djelovanja pokušavamo educirati o koristima koje ono donosi sa sobom", izjavile su sestre Čobanković. Budući da Dalmacija i Istra imaju maslinovo ulje koje ne predstavlja samo proizvod, već cijeli jedan stil života, ulje od sjemenki grožđa također ima primamljivu notu jer je vezano uz vinograde i vino te predstavlja jedan zanimljivi dodatak cijeloj ponudi. Sestre Iva i Ana Čobanković, studentice su Prehrambeno tehnološkog i Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Sa projektom Vinifera prošle su studentska natjecanja kao što su Richards Barrentine Values and Venture natjecanje u poslovnom planiranju u Americi, Socialimpactaward Hrvatska, Accelerationbootcamp u Osijeku te Sajam najboljih studentskih poduzetničkih ideja na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Iva će svoju završnu godinu studija provesti na studentskoj razmjeni na Sveučilištu Prirodnih resursa i životnih znanosti u Beču, gdje će imati priliku usavršit svoje znanje iz polja prehrambenog inženjerstva, dok će Ana, kao predsjednica studentske udruge Poduzetnici bez granica, poticati mlade na proaktivnost i poduzetnički način razmišljanja. "Kao mlade i ambiciozne studentice pokušavamo iskoristiti što više od onoga što nam se pruža kako kroz obrazovanje tako i u životu", izjavila je Ana.


Komentari članka

Vezani članci

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Zlatna žutica poharala vinograde: Naređeno krčenje njih 127

20.10.2026.

Fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata (DIRH) provela je tijekom rujna i prve polovice listopada ciljane nadzore vinograda radi suzbijanja zlatne žutice vinove loze, pri čemu je ta bolest utvrđena u 127 vinograda, te je radi sprječavanja daljnjeg

Čepinski kupus dobio europsku zaštitu, prepoznat će se po posebnoj oznaci

19.10.2026.

Europska komisija donijela je Provedbenu uredbu kojom se naziv “Čepinski kupus” upisuje u registar Zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) na razini cijele Europske unije. Time je taj tradicionalni slavonski proizvod dobio najvišu pravnu zaštitu i prepoznatlji

Tag cloud

  1. 2928 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 467 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk