Mljekari za porez na damping i sve subvencionirane cijene

Otkupna cijena mlijeka u Poljskoj i RH ista, a uvoz sve pomeo, kažu iz HPK-a
Kako je moguće da se na lagerima u trgovačkim centrima kod nas uvozno mlijeko, znači ono koje, uz ostale, ima i velike troškove transporta, prodaje po cijeni tek nešto većoj od tri kune za litru, a da mu je otkupna cijena gotovo ista kao onom u Hrvatskoj, no ona cijenama svojega mlijeka ne može konkurirati tom uvozu?

Zapita se to svaki iole pažljiviji kupac s tih istih lagera mlijeka s vrišteće niskim cijenama, dampingom pred kojim domaći mljekari gube bitku. Kako da im mlijeko bude konkurentno tom uvozu kada je njihova otkupna cijena od 2,2 do 2,60 kn/l, kako da do tri kune i nešto ukalkuliraju sve ostale stavke?

Ovim pitanjem pozabavio se i Upravni odbor Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), zaključivši kako su mliječni kao i ostali sektori poljoprivrede pod udarom uvozne nelojalne konkurencije te kako je krajnje vrijeme za uvođenje reda. HPK je naveo primjer otkupnih cijena mlijeka iz Hrvatske i Poljske.

Oštar apel

- Nevjerojatno je da je otkupna cijena mlijeka u Poljskoj i Hrvatskoj gotovo ista (od 2,2 do 2,25 n/l), a da se uvozno mlijeko na policama trgovačkih lanaca prodaje po cijenama kojima domaće mlijeko ne može konkurirati - upozoravaju u Komori. Dok rastu lageri jeftinog uvoznog mlijeka, većinom trajnog, za koje domaći mljekari inzistiraju da se nazove mliječna prerađevina, naš mliječni sektor i dalje gubi na brojkama, dosadašnja proizvodnja od 470 milijuna litara godišnje pala je na 405 milijuna litara jer proizvođači i dalje odustaju.

- Zahtijevamo od Ministarstva poljoprivrede da uputi oštar apel ostalim nadležnim institucijama i inspekcijama kako bi pojačale kontrole na tržištu te da se formira radna grupa koja će izraditi analizu cijena na tržištu s kojeg dolaze goleme količine roba, posebice mlijeka, mesa, voća, povrća i pekarskih proizvoda, kako bi se utvrdilo jesu li cijene po kojima se nude uvozne robe u hrvatskoj trgovini niže od proizvođačkih cijena nego što su one u državama iz kojih se uvozi. Posebno je važno da se kreira i hitna intervencijska mjera kojom će se pomoći proizvođačima da održe svoju proizvodnju i uspiju koliko-toliko konkurirati prevelikom uvozu roba, odnosno tržišnih viškova koji su preplavili hrvatsko tržište, iako smo se svi zaklinjali u domaću proizvodnju tijekom koronakrize - izjavio je predsjednik HPK-a Mladen Jakopović.

U Savezu udruga hrvatskih uzgajivača holsteina rješenje vide u oporezivanju.

– Sve ono što je subvencionirano i gdje se radi damping država treba oporezivati i staviti na policu po stvarnoj cijeni koštanja - kaže predsjednik Saveza Branko Kolak. SUHUH-ovci su na stol u Ministarstvu poljoprivrede stavili za primjer litru češkog mlijeka istog proizvođača, s istim LOT-om, i usporedili po kojim cijenama je u Hrvatskoj i vani.

– Kod nas je cijena bila 3,9 kn/l, u Sloveniji 72, a u Austriji 79 eurocenti. Mi smo transportom najdalje, a to je mlijeko kod nas bilo najjeftinije - ilustrira Kolak.

Na razliku od proizvođačke cijene do cijene koštanja, nastavlja, država treba uzeti porez i tako štititi domaću proizvodnju. UO HPK ocjenjuje da iako se očekivalo da će hrvatska država zbog koronakrize započeti zaokret i više raditi na podizanju samodostatnosti i kontroliranja uvoza, do toga nije došlo.

Kriza na vrhuncu

- Važno je utvrditi po kojim cijenama ulazi uvozna roba na hrvatsko tržište te koji su razlozi da hrvatski proizvođači ne mogu prodati svoje proizvode. Isto tako, treba pokrenuti akcije te aktivirati pravne propise o deklariranju i označavanju roba kako bi potrošačima bilo jasno, vidljivo i istaknuto što je domaće, a što dolazi iz uvoza - zaključak je UO-a HPK-a. Otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj nije mijenjana posljednje dvije godine, a izgubila je kontinuitet u investiranje u farme i proizvodnju. Kolak kaže kako se otkupna cijena mlijeka kreće od 2,20 do 2,60, 2,70 kn/l, a priželjkuje se 3 kn. Potrebno je, stav je HPK-a, napraviti analize cijena na tržištu te u proizvođačke cijene uvoznih roba uračunati transport, trgovačke marže i sve druge troškove, a potom utvrditi radi li se o dampingu te kako na njega reagirati.

- Izostala je reakcija države, a sada kad imamo stabilnu vladu, očekujemo od svih aktera u politici i institucija da shvate kako je kriza hrvatske poljoprivrede na vrhuncu i da je hitno potrebno nešto napraviti - izjavio je Jakopović.