Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Stu 2020

Marijan Kundakčić: Kod sušenja mesa bitan je i odabir drveta

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Lucija Bencaric  

Marijan Kundakčić: Kod sušenja mesa bitan je i odabir drveta

Proizvodnjom kulena, kulenove seke, slavonske kobasice, šunke, slanine Marijan Kundakčić bavi se 18 godina, a otkrio je male tajne svog načina prerade mesa, dimljenja i sušenja.

Započelo je vrijeme svinjokolje ili kako je kod nas još popularno kolinje, a svoje male tajne odnosno preporuke o dimljenju i sušenju mesa, Poljoprivrednoj je televiziji otkrio iskusni proizvođač suhomesnatih proizvoda Marijan Kundakčić.

Inače, njegov OPG Carpinus ovim se poslom bavi 18 godina, a zadnjih deset imaju pogon za preradu i sušenje. Njihovi proizvodi osvojili su razne nagrade, a proizvodnja je, kako i sam Marijan opisuje, od polja do stola.

"Od početka imamo svoje svinje kojima dajemo našu domaću hranu. Imamo mješance, landras i jorkšir miješan s durokom“, kaže sugovornik.

Odabir drveta jako bitan - izbjegavati ono s taninom
Kao registrirani OPG, svoje životinje mora voditi u klaonicu u Slavonskom Brodu odakle ih vraća na hlađenje i kreće u preradu.

"Hladimo ih još nekih 12 sati na +4°C. Nakon toga kreće obrada. Dio slanine iznad karmenadle koristimo za kulen, a za kulenovu seku dodajemo još plećku i po potrebi malo masnoće. Kod tanke kobasice koristimo meso druge i treće kategorije“, pojašnjava proizvođač.

Kada je riječ o samom sušenju, upozorava da ovdje treba biti oprezan i kod odabira drveta. Treba izbjegavati ono koje ima tanin kako meso ne bi promijenilo svoja svojstva. Na ovom OPG-u preferiraju grab jer je to autohtono slavonsko drvo, a ako ga nemaju, koriste i bukvu.

S obzirom na to da mi imamo prirodnu proizvodnju, bez umjetnog vjetra, sušenje ovisi o godini tj. o vremenu“, ističe.

Oprezan treba biti i sa soli
Pojasnio je i postupak prerade mesa te koliko i kada se treba soliti.

"Nakon što se meso rashladi ono se sortira. Odvoji se posebno ono za mljevenje i dalje se stavlja na hlađenje i ocjeđivanje dok se ostalo ostavi preko dana da se malo prodimi te se navečer priprema za soljenje“, objašnjava.

Oprezan treba biti i sa soli. Nikako ga se ne smije spremiti u prostoriju punu mirisa jer će ih pokupiti. Također, treba je staviti dovoljno kako meso ne bi postalo sluzavo ili se počelo kvariti pod utjecajem mikroorganizama.

"Za soljenje nam treba čista posuda. Može biti plastična, drvena, a za manju proizvodnju može poslužiti i korito od bijele plastike. Dobro natrljamo i rashlađeno stavljamo u posude“, kaže sugovornik te dodaje kako je važno da koža bude dolje, a mesno tkivo gore i da najteži komad mesa ide prvi.


Komentari članka

Vezani članci

Obitelj Bagarić na 86 hektara uzgaja pir i proizvodi ekološko brašno

26.10.2026.

Obrt Ranovik u Selcima Đakovačkim raspolaže vlastitim mlinom i prerađuje ekološki uzgojen pir u različite proizvode. Uz brašno, ponudu čine i krupica, mekinje te tjestenina, a proizvodnja obuhvaća cijeli put od polja do gotovog proizvoda

Kulina Nova Sela: Ostali na djedovini i od pršuta izgradili biznis

21.10.2026.

Obitelj Bebić već 35 godina proizvodi pršut kod Metkovića, izvozi u Njemačku i ostvaruje gotovo pola milijuna eura godišnjih prihoda.

Obitelj iz okolice Siska već 20 godina uzgaja ekološko voće i povrće

05.10.2026.

KAD SU 2005. godine Goran i Tihana Veselić u Novom Selu Palanječkom kraj Siska odlučili krenuti s ekološkim uzgojem jagoda, mnogima oko njih ta se odluka nije činila pametnom. Ekološka proizvodnja tada nije bila ni približno toliko prisutna kao danas, a p

Čvarci od sira iz Komletinaca stigli do Guinnessove knjige rekorda i oduševili Francuze

06.09.2026.

Proizvodi Tatjane Lovrić-Jovanović bili su među 30 vrsta hrvatskih sireva od kozjeg mlijeka izloženih u Francuskoj

Škotska goveda vraćaju život zapuštenoj zemlji: Od pašnjaka do agroturizma

27.08.2026.

Tomislav Cvrlja na 2,5 hektara drži sedam škotskih visinskih goveda, parcelu dijeli u sedam sektora, a stado koristi i za proizvodnju mesa i prirodno održavanje zemljišta koje gotovo 40 godina nije bilo obrađivano.

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk