Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Velj 2009

Zbog nestajanja pčela štete u Hrvatskoj veće od 100 milijuna eura

Izvor: www.vecernji.hr  

Zbog nestajanja pčela štete u Hrvatskoj veće od 100 milijuna eura

U posljednjih godinu dana pčelari SAD-a i Europe prijavili su velike gubitke pčelinjih zajednica. Tijekom zime 2006./2007. gubici u SAD-u iznosili su oko 34 posto, a u Hrvatskoj tijekom zime 2007./2008. oko 27 posto.

Najnoviji podaci iz Hrvatskoga pčelarskog saveza (HPS) govore o 80.000 izgubljenih pčelinjih zajednica, a neposredna šteta za pčelare u našoj zemlji iznosi oko 10 milijuna eura.

Šteta vrtoglavih 100 milijuna eura
Posredna šteta od gubitka pčelinjih zajednica, kao glavnih oprašivača poljoprivrednih kultura, u Hrvatskoj je mnogo veća i iznosi oko 100 milijuna eura.

Valja istaknuti da se čovječanstvo hrani sa stotinjak usjeva, a da pčele oprašuju više od 70 posto tih usjeva. Stoga bi nestanak pčela na određenoj lokaciji uzrokovao ubrzani nestanak više od 20.000 biljnih vrsta što bi se negativno odrazilo na cjelokupnu ekološku ravnotežu. Bilo bi stoga nerazborito promatrati pčele samo kao ekonomske životinje, pa ih moramo promatrati kao ekološke životinje važne za cijelu biocenozu.

Projekt za spas
Tako se Hrvatski pčelarski savez uključio u projekt Coloss FA 0803 koji okuplja 106 znanstvenika iz Europe, Kine, Kanade, Egipta i SAD-a podijeljenih u 4 radne skupine.

Glavni cilj radne skupine je međusobna razmjena informacija, koordinacija za uspostavu standardiziranog monitoringa, utvrđivanje manjih i većih čimbenika uginuća pčela te razvoj održivih alata za pčelare i veterinare kako bi se uklonili štetni učinci po pčelarstvo i bioraznolikost.

Cijeli projekt Coloss službeno je započeo u studenom 2008., a završava se u lipnju 2012. Hrvatska ima dva predstavnika u upravnom odboru Colossa: dr. Tomljanovića i prof. Kezića.

U ožujku konferencija u Zagrebu
Do sada su održane tri konferencije Colossa u ožujku 2007. u Wageningenu (Nizozemska), početkom travnja 2008. u Ateni i početkom rujna 2008. u Belfastu.

Sljedeća konferencija održat će se 3. i 4. ožujka 2009. u organizaciji Hrvatskoga pčelarskog saveza i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u prostorijama Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Očekuje se dolazak više od 70 uglednih znanstvenika iz Europe i svijeta koji će pokušati pronaći odgovore na mnoga neobjašnjiva uginuća pčelinjih zajednica.


Komentari članka

Vezani članci

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Zlatna žutica poharala vinograde: Naređeno krčenje njih 127

20.10.2026.

Fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata (DIRH) provela je tijekom rujna i prve polovice listopada ciljane nadzore vinograda radi suzbijanja zlatne žutice vinove loze, pri čemu je ta bolest utvrđena u 127 vinograda, te je radi sprječavanja daljnjeg

Čepinski kupus dobio europsku zaštitu, prepoznat će se po posebnoj oznaci

19.10.2026.

Europska komisija donijela je Provedbenu uredbu kojom se naziv “Čepinski kupus” upisuje u registar Zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) na razini cijele Europske unije. Time je taj tradicionalni slavonski proizvod dobio najvišu pravnu zaštitu i prepoznatlji

Obitelj iz okolice Siska već 20 godina uzgaja ekološko voće i povrće

05.10.2026.

KAD SU 2005. godine Goran i Tihana Veselić u Novom Selu Palanječkom kraj Siska odlučili krenuti s ekološkim uzgojem jagoda, mnogima oko njih ta se odluka nije činila pametnom. Ekološka proizvodnja tada nije bila ni približno toliko prisutna kao danas, a p

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2748 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1382 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk