Zakon o sjemenu i borba za starinske sorte

Iako se na Zakon o sjemenu čekalo punih 15 godina nacrt je podignuo pravu buru u javnosti. Imamo - načelno - dvije sukobljene strane. Struka i sjemenari zakon pozdravljaju. Uvest će, kažu, više reda na tržištu sjemena, definirati farmersko sjeme, te uskladiti kategorizaciju i standarde kvalitete s europskima. S druge strane, imamo ekološke proizvođače. Oni pak smatraju kako zakon u dovoljnoj mjeri ne štiti proizvodnju i distribuciju domaćeg, izvornog sjemena. Baš onog koje svojom proizvodnjom čuvaju mala ekološka gospodarstva.

U plastenicima Milerovih - pune ruke posla. Priprema se rasadni materijal za novu povrtlarsku sezonu. Uz hibridno sjeme, ovo gospodarstvo redovito ostavlja i vlastito. I to starih, autohtonih rajčica, ali i drugog traženog povrća.

- Recimo volovsko srce, onda tradicionalna sorta kod nas se zove Amerikanac, neke tikvice, bijeli i crveni luk. To koristimo isto iz svoje proizvodnje, iz sjemena tako što najbolje i najizglednije plodove ostavljamo, vadimo sjeme i sušimo, peremo i spremamo, rekao je Ivica Miler iz Požege.

Iako su hibridne vrste povrtnica dostupne u svakom trenutku, isplativije, a u plastenicima i na polju brzo dospijevaju, nostalgični okusi, mirisi i boje starinskih sorti - nemaju cijenu. Potražnja za njima vrtoglavo raste pa i na ovom malom OPG-u zato naraštajima čuvaju stare vrste paprike. Gospođa Kaja upravo sije jednu posebnu, starinsku.

- Ovo je sitna babura, naši su je stari nekad zvali "krivopetlja", to je staro sjeme još od naših baka, inače je dobra za filovanje, malo okus ide na ljutkasto, fino, tako da su naši stari imali tu sortu i "šorom šaj", rekla je Kaja Krip iz Mihaljevaca.

Sjeme osigura i priredi sama. Ne postoji na tržištu, a ni na sortnoj listi izvornih i zaštićenih sjemena. Ne čudi jer lista nam je malo reći skromna - sa samo 28 čuvanih sorti. Zato s pravom strahuju mala gospodarstva da će im novim zakonom o sjemenu ovakva proizvodnja biti uskraćena.

- Trebalo bi zaštiti te domaće sorte, ako ih bude po poljoprivrednim apotekama, mi ćemo to kupiti, neka oni to samo prerade i nama prodaju, mi proizvođači ne bježimo od tih sjemena, dodaje Krip.

- Ja se nadam da ćemo moći to i dalje raditi jer je to proizvod ekstrakvalitete i ekstraokusa naspram svih ovih hibrida i ja vjerujem da nama neće biti problem u vezi sa Zakonom da će nam omogućiti da to odradimo i dalje sačuvamo tradiciju između ostalog da mogu moja djeca, unuci i dalje to koristiti i konzumirati, rekao je Miler.

Prema sadašnjem prijedlogu - moći će koristiti vlastito sjeme starinskih sorti, ali uz uvjet da pokrenu postupak njegova uvrštavanja na sortnu listu. A to uz puno papirologije, košta i novca i vremena. Zato inicijativa "Sjeme naše ljudsko pravo" koju podupire osamdesetak poljoprivrednih udruga, ne gubi vrijeme.

- Još prikupljamo potpise svih ostalih pa ćemo ažurirati konačan popis znači i udruga koje su nas tu podržale, tu je već 25 tisuća članova plus svi poljoprivrednici, znači HPK i još peticija koju je do sada potpisalo preko 30 tisuća ljudi, ističe Silvija Kolar Fodor iz inicijative "Sjeme - naše ljudsko pravo".

U svom katalogu sjemenja, samo udruga "Biovrt" ima više od 700 autohtonih vrsta voća, povrća i drugog bilja, ali neformalnu banku sjemenja koja funkcionira on line razmjenom. Unatoč pritisku inspekcija, neće kažu odustati od dijaloga s Ministarstvom sve dok ne definira i zaštiti ovu bioraznolikost čiji su čuvari upravo mala gospodarstva.

- Propisana su izuzeća u čl. 16 novoga zakona koja se odnose na ekološku proizvodnju i na one sorte koje će biti na nacionalnoj sortnoj listi koje sada nemamo,a lii na druge sorte koje sada nemaju uvjet za to, navela je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.

- S obzirom da mi ne znamo kako će pravilnici izgledati, oni se mogu, a i ne moraju donijeti. Ne znamo hoće li to biti po površini, po kilogramu koja je to količina, koja je to veličina, dakle još uvijek po nama puno toga nije riješeno. Očekujemo izmjenu članka 16, a ono što je drugo u zakonu u načelu bi se mogli složiti, rekao je Matija Brlošić, Hrvatska poljoprivredna komora.

Pa valja pregovarati. Ono što struka i veliki proizvođači žitarica pozdravljaju - jest uvođenje reda na tržište sjemenske robe, stavljanje pod nadzor kvalitete i zdravstvene ispravnosti sjemena.

- Smatramo da je to vrlo dobar zakon koji će regulirati prvenstveno ono zbog čega proizvodnja sjemena i treba biti regulirana - da imamo kvalitetne sorte, da se prati zdravstveno stanje tih sorata jer ono što mi u zadnje dvije godine možemo primijetiti to je povećanje prisutnosti smrdljive i prašne snijeti u pšenicama i ječmovima što je rezultat sjetve nedorađenog sjemena, navodi Marijana Murr Aračić, "Agronom" d.o.o.

Ili poznate nam tavanuše. Zakon zato definira i pojam "Farmerovog sjemena" te uvjete njegova korištenja na način kako to rade i druge članice Unije čijoj se praksi ovaj Zakon mora prilagoditi. Nacrt Zakona čekaju još dva čitanja i naravno - mogućnost dorade.