Zahtjev za legalizaciju moći će se predati do sredine 2018.

Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog zakonskih izmjena koje će ponovno omogućiti predaju zahtjeva za ozakonjenje nelegalnih građevina, i to do 30. lipnja 2018. godine. Nije riječ o novoj legalizaciji, jer se ovaj rok odnosi samo na osobe koje su pravo na predaju zahtjeva imale i 2012. godine.

Takav prijedlog izmjena i dopuna Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, donosi se zbog velikog broja neriješenih slučajeva, a kako bi se izašlo u susret građanima da riješe taj problem.

Resorni ministar Lovro Kuščević pojasnio je da se ponovno otvaranje roka za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje odnosi samo na građevine koje su na snimkama iz 2011. godine. Dakle, nema nove legalizacije, već se onima koji su i kod stupanja na snagu Zakona, u kolovozu 2012. imali to pravo, ali nisu uspjeli u roku predati zahtjev, istaknuo je Kuščević.

Predložene su i promjene u Zakonu o prostornom uređenju, radi usklađivanja s europskom direktivom 2014/89/EU o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja, a njima se omogućava prostorno planiranje u zaštićenom ekološkom i ribolovnom pojasu (ZERP) i epikontinentalnom pojasu.

Izmjene na području tržišta plina

U saborsku proceduru upućen je i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina, kojim se, po riječima ministra zaštite okoliša i energetike Slavena Dobrovića, donosi hitno uređivanje rokova oko zakupa kapaciteta skladišta plina. Time se, ističe Dobrović, izbjegava opasnost poteškoća koje bi mogle doći u skladištenju i opskrbi plina kućanstava u sljedećoj sezoni grijanja.

Prema važećem zakonu od 1. travnja prestaju važiti sve odluke Vlade kojima se uređuju odnosi na tržištu plina te se stoga predlaže novi model regulacije tržišta plina na način da njegovo ministarstvo u suradnju s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom (HERA) i Operatorom tržišta plina raspisuje i provodi natječaje za određivanje opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina. Jedna od obveza opskrbljivača na veleprodajnom tržištu bit će da odrede maksimalnu cijenu plina za kućanstva kako bi se građani zaštitili od prekomjernih cijena, naglasio je Dobrović.

Također se ukida i obveza proizvođača plina da cjelokupnu proizvedenu količinu plina prvenstveno ponude opskrbljivačima za područje Hrvatske. Time u potpunosti otvaramo domaće tržište plina, zaključio je Dobrović.

Na početku sjednice premijer Andrej Plenković izvijestio je o sastanku Europskog vijeća na Malti. "Mislim da je izrazito važno da svi imamo konsolidirane stavove, pratimo zbivanja i nastojimo ojačati zaštitu vanjske granice EU-a. Mislim da je izjava s Malte dobar prilog konsolidiranju pozicija EU-a i zaštite hrvatskih interesa u tom kontekstu", rekao je Plenković. Spomenuo je i Brexit te pripremu velikog neformalnog sastanka u Rimu. Zahvalio je ministrima prometa i graditeljstva na otvaranju brze ceste Zlatar Bistrica-Andraševac-Bedekovčina te pozdravio rad ministarstava energetike i graditeljstva u vezi s energetskom obnovom stambenih zgrada. Spomenuo je ugovore s 12 bolnica vrijedne ukupno 575 mil. kn te najavio konferenciju za novinare na kojem će on i ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić govoriti o dobrom povlačenju sredstava EU-a za šengenske granice, za što je MUP povukao 98% sredstava.