Vinari se nadaju kiši, ali nje nema ni na vidiku

Zbog visokih temperatura u Zagrebu je posljednjih dana sve više suhog lišća na stablima i ulicama, kao da je jesen. Diljem zemlje suša je smanjila i urod, a ekstremna vrućina promijenila uvjete u vinogradima pa vinari upozoravaju da će berba početi ranije nego inače.

Vinari se nadaju kiši, ali nje nema ni na vidiku. Zbog toga će berba početi ranije. U brdovitom dijelu zemlje prvi će na redu biti pjenušci.

- Berbe će početi i mjesec dana ranije nego kako smo naviknuti prijašnjih godina. Gledajući s prijašnjih godina imat ćemo negdje količinski oko 30 posto manje vina, rekao je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge Bregovita Hrvatska.

Može doći do naglog pada kiselina a brdovita Hrvatska nije po tome poznata nego je poznata po lijepim kiselinama tako da će ova godina biti izazovna vinarima koji će morati upotrijebiti svoja znanja i vještine u podrumu kako bi dobili vrhunska vina.

U nekim dijelovima Dalmacije berba je već počela. Vinar Dražen Ševerdija ovakvu sušu ne pamti.

- Prije tri dana sam mjerio šećer, oni su negdje oko 17 po babu ja kroz par dana što bi se reklo ovo dižem. Borba je sa sušom u tom smislu da praktički grožđe ne dozrijeva kako bi trebalo prirodno, nego prisilno dehidracijom, rekao je.

A u Zagrebu kao da je jesen počela, iako do nje ima još više od mjesec dana. Iz Zagrebačkog holdinga ističu da su, kada je riječ o zalijevanju, kapaciteti na maksimumu.

- Svakim je radnim danom na terenu raspoređeno 15 cisterni u 17 gradskih četvrti, dok se subotom radi s 10 cisterni. Po jednom zalijevanju za jedno stablo potrebno je od 80 do 120 litara vode, za manje grmlje između 15 i 20 litara, a za veće grmlje od 25 do 30 litara, navode iz Zagrebačkog holdinga.

A ovakvo se vrijeme očekuje još najmanje tjedan dana.

Karoglan: Biljke u gradovima su puno izloženije toplinskom stresu

Dijelovi Zagreba izgledaju kao da je jesen. Na Zrinjevcu je reporterka Ela Šeremet koja je razgovarala s Markom Karoglanom s Odsjeka za hortikulturu i krajobraznu arhitekturu, Agronomskog fakulteta iz Zagreba.

Karoglan je komentirao zašto stabla ovako rano odbacuju lišće.

- Dugotrajna suša, dugotrajna izloženost biljaka visokim temperaturama, i ne treba nas čuditi ova situacija koju vidimo oko sebe. Možda nas treba čuditi datum, jer ovo je prva polovica kolovoza i ovo je iznimna rijetkost da drveće ovako rano, u prvoj polovici kolovoza, odbacuje lišće. Pod utjecajem izrazito visokih temperatura, izrazite suše - zadnja prava kiša u Zagrebu je pala prije gotovo 2 mjeseca, rekao je Karoglan.

Drveće i biljke bore se za preživljavanje.

- Lišće na drveću je glavni potrošač vode i traži jako puno vode. Stvara ogroman pritisak unutar provodnog sustava biljke, i da bi se biljka tog pritiska riješila, žrtvuje dio krošnje, odbacuje dio lišća. Na takav način, možemo slobodno reći, ulazi u nekakav mod za preživljavanje. Ako ovo bude izoliran slučaj, ako bi ova godina bila jedna od mnogih, onda ta stvar nije za zabrinjavanje. Ako će se ovo događati iz godine u godinu, sve češće, moramo se zabrinuti, dodao je.

Istaknuo je da su gradovi puno izloženiji toplinskom stresu.

- Biljke u gradovima su puno izloženije toplinskom stresu nego biljke u nekim drugim okruženjima. Moglo bi doći do velikih problema ako bi se ovo ponavljalo iz godine u godinu, zaključio je.