U Hrvatskoj na uvoz voća otišlo tri milijarde eura

U prošloj godini Hrvatska je uvezla svježeg voća u vrijednosti 184 milijuna dolara, dok je izvoz dosegnuo tek 26 milijuna dolara. Svježeg povrća smo, pak, u 2008. izvezli u vrijednosti samo 10 milijuna dolara, a uvezli u vrijednosti čak 104 milijuna dolara.

Na zelenim tržnicama i u trgovinama može se tako pronaći argentinski limun, španjolske jagode, rajčice i paprike, austrijski luk ili talijanski krumpir.

Uzrok tako visokih vanjskotrgovinskih deficita, kad je voće u pitanju, kaže glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković, leži u tome što se voćarstvo predugo nije doživljavalo kao grana proizvodnje u koju vrijedi ulagati.

- Jedino voće u kojem je Hrvatska samodostatna je mandarina, jabuka smo prošle godine uvezli 35.000 tona, a proizveli 30.000 tona, ostalog voća uvozimo u prosjeku između 90 i 95 posto - kaže Ivković, dodajući da se u proteklih gotovo 20 godina, otkad je samostalne države, na uvoz voća utrošilo čak tri milijarde eura.

- Prema nekim procjenama koje smo izradili, potrebno nam je samo jednu milijardu eura ulaganja u voćarstvo da bismo se oslobodili uvoza onog voća koje možemo doma proizvoditi - ističe Ivković, napominjući da su kapitalna ulaganja i državne subvencije značajno pomogle razvoju domaćeg voćarstva.

U uvjetima krize, smatra Ivković, voćari koji imaju otprije podignute nasade proći će više-manje bez problema, ali oni koji su nedavno startali mogli bi imati teškoća.

Ipak, procjenjuje Ivković, ako se nastavi s ulaganjima u voćarstvo, te se poveća interes mladih ljudi za tim poslom, u idućih pet-šest godina Hrvatska bi mogla biti samodostatna u čak 70 posto potrošnje voća.

Na začelju

Uz Francusku i Italiju Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja ima preduvjete za uzgoj i kontinentalnog i mediteranskog i suptropskog voća.

Međutim, Hrvatska je u toj grupi na zadnjemu mjestu. Na hrvatskim je intelektualcima, upozorava Ivković, da prepoznaju voćarstvo kao vrijedan posao, jer u zemljama EU-a gdje voćarstvo cvjeta upravo se fakultetski obrazovani ljudi bave tim poslom.

Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Zlatko Zagorec drži da bi Hrvatska s današnjim tempom ulaganja mogla samodostatnost u 80 posto potrošnje povrća postići u roku samo dvije do tri godine.

- U zimskom razdoblju najviše ovisimo o uvozu, no u ostatku godine sve je manje uvoza. Također, krajnji korisnici, građani i veletrgovci, sve više traže domaće povrće - kaže Zagorec, napominjući kako domaćem povrtlarstvu nedostaje mreža u koju bi se povezali povrtlari iz cijele zemlje.

Cijene uvezenog i domaćeg povrća, kaže Zagorec, kreću se „tu negdje“, međutim, kvaliteta uvezenog povrća puno je lošija - tvrdi Zagorec, te dodaje da je domaća proizvodnja povrća isključivo u prvoj i drugoj klasi.

Trgovcima uvoznicima, ističe nadalje, ne može se zamjeriti što uvoze jeftinije povrće iz susjednih zemalja poput BiH, Makedonije ili Crne Gore.

– Kolege u tim zemljama imaju i do 30 posto jeftinije inpute u startu. Cijene sjemena i repromaterijala kod nas su previsoke - ističe Zagorec, te dodaje kako i put od proizvođača do krajnjeg korisnika također treba skratiti.

Naime, to bi značilo da treba još više smanjiti broj „posrednika“. Inspekcije su u tom segmentu pojačane, no kažu povrćari, šverc i dalje otežava njihovo poslovanje.