Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Svi 2025

Tomica Japarić: Nadamo se da neće biti “hladan svibanj – gladna godina”

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Tomislav Milanović  

Tomica Japarić: Nadamo se da neće biti “hladan svibanj – gladna godina”

Tomica Japarić iz Požege, sa suprugom Nelom, preko 30 godina bavi se uzgojem povrća u čemu je jedan od najvećih proizvođača u Požeško-slavonskoj županiji.

Ove godine u vanjskoj proizvodnji zasijali su pet hektara rajčice te hektar paprike. Imaju nešto manje kukuruza, mrkve i peršina, a u plasteničkom uzgoju tu su također rajčica i paprika te krastavci, tikvice i luk, a bave se i proizvodnjom kupusa.

"Ove godine smanjili smo površinu kupusa na nekakvih hektar i pol, zbog nedostatka radne snage za berbu. Prošle smo ga godine zasijali na devet jutara, što smo zaorali zbog suše i nepovoljnih vremenskih uvjeta. Jednostavno se nije dovoljno oformio", rekao nam je.

Oko povrća uvijek ima posla
Svibanj je veoma aktivan mjesec za proizvođače povrća jer aktualna je sadnja brojnih povrtnih kultura, među kojima su rajčica i paprika. Nakon optimalne sadnje, potrebno je naravno tretiranje zaštitnim sredstvima.

Zaštita je, kaže, jako bitna, pogotovo u vanjskom uzgoju, protiv insekata i raznih bolesti. "Oko povrća imate uvijek posla, jer paralelno neke biljke tek sadimo, a zasađene tretiramo. Najbolje je saditi u optimalnim uvjetima s povoljnom vlažnosti u tlu. Isto tako, kada nešto sadite morate razmišljati i kako ćete brati plodove, za što je potrebno određeno iskustvo", ističe Japarić.

2025. godina, za razliku od nekoliko prethodnih, nešto je hladnija. To se odražava na cjelokupnu poljoprivredu, a prema riječima našeg sugovornika, pogotovo na proizvodnju povrća.

"Ima jedna narodna uzrečica: “Hladan svibanj – gladna godina”. Niža temperatura biljkama uzrokuje određene šokove", upozorava.

U travnju smo imali jedan topli val, a sada je zahladilo te biljke u plastenicima koje su buknule jednostavno doživljavaju šokove. "Vegetativni dio biljke je ugrijan, na što sada dolazi hladna vlaga. U ovih tridesetak godina koliko radimo povrće, svaka godina se po nečemu razlikuje, niti jedna nije bila ista. Morate uvijek nadograđivati znanje", kaže Japarić.

To znanje uvelike pomaže, jer posao nije gotov kada je biljka posađena. Budući da vremenska prognoza ne ide na ruku povrćarima, preventiva je najbitnija. Pogotovo kada govorimo u vanjskom uzgoju. U plastenicima nema toliko puno bolesti zato što su biljke relativno zaštićene. U vanjskom uzgoju, ako uzmete u obzir jake vjetrove i prljave kiše koje dolaze, jedina je zaštita preventiva.

"No, svakako morate voditi računa da ne pretjerate sa zaštitnim sredstvima, jer to tek može biti katastrofalno", savjetuje dalje.

Uložili u mehanizaciju
Uz vremenske prilike i neprilike, otežavajuć faktor je već spomenut problem s radnom snagom, koji je sve češći u poljoprivredi. Stoga je obitelj Japarić bila primorana uložiti u mehanizaciju i raditi veće površine za jednog većeg kooperanta.

"To smo morali napraviti jer bez ručnog rada uzgoj povrća je jako zahtjevan. Gdje god možemo idemo s mehaničkom proizvodnjom", dodaje.

Kaže i da su im s velikim otkupljivačkim lancem iskustva pozitivna. Što god su obećali i što je dogovoreno to je sve ispoštovano. "Takva situacija nam olakšava posao. Najveća briga je uzgoj. Radna snaga je preskupa i nema adekvatnih ljudi koji imaju neka osnovna znanja. Stariji ljudi još imaju nekakvo znanje o povrću i poljoprivredi, ali mlade ljude nažalost takvi poslovi više ne zanimaju", rekao je ova iskusni proizvođač.

Promjenom valute u Hrvatskoj došla su brojna poskupljenja, kojih su svjesni svi građani koji barem jednom mjesečno odu u trgovinu mješovitom robom. Tomica Japarić nam otkriva da je, s obzirom na sve poteškoće, poskupljenje kvalitetnog domaćeg povrća neznatno.

"Standardno je vezica nekakvog povrća, za juhu ili recimo mladog luka, bila pet nečega, dinara ili kuna. Sada je jedan euro što neke ljude još malo zbunjuje. No, s obzirom na povećanje uloga, kroz rad i repromaterijal, mislim da je povećanje cijena zanemarivo", ističe.

Ljudi se, kaže, još uvijek dosta odlučuju za domaće, kvalitetne proizvode, no još je rano govoriti o ovogodišnjoj maloprodaji, jer odnedavno su dobili novu tržnicu u Požegi.

"Velike promjene su se dogodile u novije vrijeme. Nekada smo imali 137 trgovina na području Požege, a sada imamo nekoliko velikih centara koji pokriju potražnju", ističe.

No uz sve poteškoće, koje ruku na srce, prate sve djelatnosti, Tomica Japarić ističe kako se našao u ovome što radi. Kada proizvede nešto domaće i zdravo, svjestan je da je to, osim prirode, njegovih ruku djelo, što ovom poslu daje dodatnu ljepotu.


Komentari članka

Vezani članci

Obitelj Bagarić na 86 hektara uzgaja pir i proizvodi ekološko brašno

26.10.2026.

Obrt Ranovik u Selcima Đakovačkim raspolaže vlastitim mlinom i prerađuje ekološki uzgojen pir u različite proizvode. Uz brašno, ponudu čine i krupica, mekinje te tjestenina, a proizvodnja obuhvaća cijeli put od polja do gotovog proizvoda

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Kulina Nova Sela: Ostali na djedovini i od pršuta izgradili biznis

21.10.2026.

Obitelj Bebić već 35 godina proizvodi pršut kod Metkovića, izvozi u Njemačku i ostvaruje gotovo pola milijuna eura godišnjih prihoda.

Čepinski kupus dobio europsku zaštitu, prepoznat će se po posebnoj oznaci

19.10.2026.

Europska komisija donijela je Provedbenu uredbu kojom se naziv “Čepinski kupus” upisuje u registar Zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) na razini cijele Europske unije. Time je taj tradicionalni slavonski proizvod dobio najvišu pravnu zaštitu i prepoznatlji

Obitelj iz okolice Siska već 20 godina uzgaja ekološko voće i povrće

05.10.2026.

KAD SU 2005. godine Goran i Tihana Veselić u Novom Selu Palanječkom kraj Siska odlučili krenuti s ekološkim uzgojem jagoda, mnogima oko njih ta se odluka nije činila pametnom. Ekološka proizvodnja tada nije bila ni približno toliko prisutna kao danas, a p

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk