Što s grožđem koje će uskoro u otkup: Panenić o aktualnim problemima u vinogradarstvu i vinarstvu

Hrvatska je prošle godine uvezla oko 36 milijuna litara vina vrijednih 64 milijuna eura, dok je izvoz iznosio svega 3,2 milijuna litara u vrijednosti od 19 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom pala je na svega 29 posto, a novi predsjednik Udruženja vinarstva HGK Tomislav Panenić upozorava da je stanje na tržištu ozbiljno i da bi daljnji rast uvoza jeftinih vina mogao ugroziti domaće vinarstvo.

"Hrvatska je postala zemlja koja uvozi jeftino, odnosno najjeftinije vino“, kaže komentirajući aktualne podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Posebno problematičnim smatra uvoz iz zemalja poput Mađarske, Sjeverne Makedonije i Kosova, gdje se prosječna cijena uvezenog kreće oko 80 centi po litri. Dio takvih proizvoda, upozorava, završava na hrvatskom tržištu, a potrošači ih, kao i ugostitelji, očito prihvaćaju.

Dio nacionalnog ponosa sa sporta prenijeti i na domaće proizvode
"Ako se takvo vino može plasirati i na njemu ostvariti dobit, onda ga netko očito i kupuje. Ali mi kao nacija pritom gubimo reputaciju“, upozorava.

Posebno je zabrinjavajuće, smatra, što se to događa usred turističke sezone, kada Hrvatska svoju eno-gastronomsku ponudu predstavlja milijunima gostiju.

"Ako turist dođe na naše more, a mi mu, uz sve napore kojima promoviramo kvalitetu hrvatskih proizvoda, poslužimo uvozno vino, teško možemo graditi autentičnu turističku ponudu. Ne možemo govoriti o hrvatskoj eno-gastronomiji, a istovremeno kupovati namirnice iz velikih trgovačkih lanaca i gostima nuditi vino iz uvoza“, kaže Panenić koji smatra kako bi dio nacionalnog ponosa koji Hrvati pokazuju prema sportskim reprezentacijama trebalo prenijeti i na domaće proizvode.

"Kada usvojimo da je domaći proizvod standard, onda ćemo ga nuditi i našim gostima. Ako ćemo mi biti konzumenti uvoznog vina i to nuditi turistima, nemojmo se čuditi ako jednog dana izgubimo vlastiti identitet“, poručuje.

Cijena grožđa ima svoju granicu
Iako je trenutno stanje u vinogradima, prema njegovoj procjeni, vrlo dobro i očekuje se još jedna uspješna vinogradarska godina, tržište pokazuje potpuno drugačiju sliku.

"Možemo očekivati još jednu uspješnu vinogradarsku godinu, ali kada pogledamo stanje na tržištu, vidimo ozbiljan problem s prodajom vina“, upozorava dodajući da se posebno osjeća izostanak sekundarnih narudžbi tijekom sezone. Trgovine su pune uvoznih vina, posebice u velikim pakiranjima, dok ni ugostiteljski sektor ne ostvaruje rezultate kakvima su se vinari nadali.

Zbog toga se pred domaće vinogradare i vinare postavlja novo pitanje – što će se dogoditi s grožđem koje će uskoro trebati otkupiti i preraditi?

"Cijena grožđa kod nas ima svoju granicu. Ne može se prodavati za 20 ili 30 centi jer bi to značilo kraj vinogradarstva. Nitko više ne bi želio biti vinogradar ili kooperant jer se ulaganje ne bi moglo opravdati“, kaže Panenić.

Uvoznici koriste krizu na svjetskom tržištu vina
Hrvatski vinari pritom se suočavaju s globalnim poremećajima na tržištu vina. Nakon dvije slabije vinogradarske godine, koje su se poklopile s vrlo uspješnim turističkim sezonama, zalihe su se smanjile, a cijene grožđa prošle su godine značajno porasle.

Istodobno, na svjetskom tržištu došlo je do krize prodaje vina, zbog čega velike vinske zemlje pokušavaju viškove plasirati na druga tržišta po vrlo niskim cijenama.

"Takva vina sada dolaze i na naše tržište. Mi kao vinogradari i vinari tu nemamo jednostavan odgovor. Od vinogradara se ne može očekivati da proda grožđe ispod cijene jer će financijski propasti. Isto tako, ne može se od vinara očekivati da od skupog grožđa proizvodi jeftino vino i pritom ugrožava svoju reputaciju“, upozorava.

Smatra da mjere koje su donesene na europskoj razini nisu dovoljno pomogle hrvatskom sektoru.

"Od svih mjera koje smo očekivali, nama je praktično jedna ili dvije vezane uz zlatnu žuticu. Sve ostalo nije dovoljno pomoglo našoj proizvodnji“, kaže.

Turistička sezona ključna za plasman kontinentalnih vina
Za hrvatske vinare turizam je jedno od ključnih tržišta. Dok proizvođači uz obalu dio proizvodnje mogu plasirati kroz vlastite kušaonice, restorane i turističke sadržaje, kontinentalni vinari uvelike ovise o distribuciji prema obali i ugostiteljstvu.

"Većina vina s kontinenta plasira se prema moru. Vinari uz turističke destinacije imaju prednost jer mogu izravno prodavati vino gostima i tako ostvariti veći prihod“, objašnjava naš sugovornik.

No, ponavlja, uvođenje jeftinijih vina iz uvoza, zajedno s usporavanjem ugostiteljske potrošnje, dodatno otežava plasman domaće proizvodnje.

"Kućno vino" mora imati jasna pravila
Jedan od problema na tržištu vidi i u načinu označavanja vina u ugostiteljstvu. Posebno ga zabrinjava pojam "kućno vino", pod kojim, smatra, može prolaziti svašta.

"Što je kućno vino? Je li ono iz vlastitog podruma ili je to uvozno iz bag-in-boxa pretočeno u neku posudu kako bi izgledalo kao da dolazi iz podruma? To moramo jasno komunicirati“, upozorava Panenić koji smatra da bi zakonski trebalo precizirati što se smije nazivati kućnim vinom i na koji način ono treba biti označeno.

"Trenutno imamo nered i pod tim svašta prolazi", ogorčeno zaključuje.

Zlatna žutica prijeti cijelom kontinentalnom vinogradarstvu, ali i Dalmaciji
Osim tržišnih problema, domaće vinogradarstvo suočeno je i s ozbiljnom prijetnjom zlatne žutice. Bolest se proširila velikim dijelom kontinentalne Hrvatske, a postoji opasnost njezina širenja prema Dalmaciji. Radi se na novom akcijskom planu, no problem zahtijeva koordinaciju više institucija, od Ministarstva poljoprivrede do Državnog inspektorata.