Što je u Bruxellesu dogovoreno o Grčkoj

Grčki premijer Aleksis Cipras pristao je na osnivanje fonda sa 50 milijardi grčke aktive kako bi se osigurala provedba privatizacije u zemlji, uz uvjet da fond bude u Ateni, a ne u predloženom Luksemburgu, potvrdio je Dijsselbloem

Čelnici 19 zemalja eurozone postigli su u ponedjeljak, nakon cijelonoćnih pregovora, dogovor koji bi trebao omogućiti početak pregovora o trećem programu financijske pomoći za Grčku, koja se zauzvrat obvezala na teške reforme. Šef eurogrupe Joeren Dijsselbloem rekao je da grčki parlament odmah mora početi raditi na usvajanju zakona kako bi se obećane reforme počele provoditi

Na jutrošnjoj presici u Bruxellesu, predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker potvrdio je da je postignut kompromis zahvaljujući kojemu neće biti 'Grexita'. 'Nema pobjenika i gubitnika', napomenuo je Juncker.

Grčki premijer Aleksis Cipras pristao je na osnivanje fonda sa 50 milijardi grčke aktive kako bi se osigurala provedba privatizacije u zemlji, uz uvjet da fond bude u Ateni, a ne u predloženom Luksemburgu, potvrdio je Dijsselbloem. Od tih 50 milijardi eura, 25 milijardi poslužit će za rekapitalizaciju grčkih banaka.

"Moramo se pozabaviti financiranjem i dugom. Dio toga je dogovor o uspostavi fonda. U njega će ući imovina, koja će biti monetizirana, privatizacijom ili upravljanjem kako bi se namaknuo novac. Taj će se novac koristiti za smanjenje duga i za otplatu rekapitalizacije banaka", pojasnio je šef eurozone, dodajući da ako grčki parlament do srijede odobri zakone za provedbu dogovorenih mjera, nacionalni parlamenti zemalja eurozone mogu odobriti novi paket pomoći.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao je da će ministri financija eurozone, koji se u ponedjeljak popodne sastaju na redovitom sastanku, razgovarati o hitnom financiranju Grčke kako bi se premostilo razdoblje dok se ne ispregovara novi program pomoći.

Podloga za pregovore bio je dokument na četiri stranice, koji su pripremili ministri financija eurozone u subotu i nedjelju. U tom su dokumentu za Grčku bila sporna dva pitanja - predaja grčke imovine od 50 milijardi eura vanjskom i neovisnom fondu, koji bi postupno privatizirao tu imovinu i ti prihodi bi se koristili za smanjenje grčkog duga te pitanje daljnjeg sudjelovanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u novom programu financijske pomoći.

Cipras je istaknuo da je dogovoreno srednjoročno financiranje Grčke, te dodao da sporazum omogućuje njegovoj zemlji da ponovno stane na noge - iako su pred Grcima još uvijek teške odluke. Nije propustio napomenuti da je uspio uvjeriti čelnike eurozone da fond za rekapitalizaciju bude u Ateni.

Njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je da će Bundestagu preporučiti pregovore s Grčkom nakon što parlament u Ateni potvrdi sve dogovoreno. Odbila je pak mogućnost smanjenja duga.

Sastanak čelnika 19 zemalja eurozone, koji je započeo u nedjelju popodne, najčešće je vođen u užem krugu u kojem su njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i grčki premijer Aleksis Cipras pokušavali dogovoriti kompromis koji bi onda bio predstavljen svim čelnicima.

Demetrios Efstathiou iz ICBC Standard Bank kaže da Grčka u konačnici potpuno slijedi put koji joj je postavila Njemačka u Bruxellesu. Cipras je, napominje, morao pristati na gotovo sve zahtjeve, te je Merkel iz svega izašla kao pobjednica i trebala bi osigurati potvrđivanje sporazuma u njemačkom parlamentu.

Njemačka ekstremno tvrda pozicija poslužit će kao upozorenje drugim članicama eurozone. Postoje argumenti da je (kancelarka Merkel, op.a.) čak i pretjerala, poručio je Efstathiou.

Ipak, unatoč tome što je Varoufakis kockao, a Cipras i Siriza čine se gubitnicima, Grčka bi naposljetku iz svega mogla izaći kao pobjednica - ima zlatnu priliku da u kratko vrijeme provede drastične, nužne reforme na koje se prethodne vlade nisu usuđivale obvezati.

Situacija zahtijeva uspostavu nacionalnog jedinstva i vlade s posebnim ciljem za provođenje reformi, a izbori će uslijediti u kasnijoj fazi, izjavio je Efstathiou, prema pisanju tportala.

Grčki ministar rada najavio izvanredne izbore do kraja godine

Grčki ministar rada Panos Skourletis, izjavio je u ponedjeljak, neposredno prije objave o postizanju dogovora u Bruxellesu, kako je ponuda iznesena Grčkoj neodrživa te da će biti potrebna potpora oporbenih zastupnika ili vlada nacionalnog jedinstva za njezinu provedbu, javlja Hina.

Dodao je da će se ove godine održati izvanredni izbori. Skourletis je također rekao da bi zastupnici koji su uložili veto na uvjete rasprave o programu pomoći trebali podnijeti ostavku.

"U drugim okolnostima,… da nema kontrola prometa kapitala i problema s bankama, odmah bi rekao da trebamo ići na izbore", istaknuo je Skourletis koji smatra da prvo treba stabilizirati situaciju, a nakon toga razmotriti nove izbore. "Mjere predstojećeg plana dogovora nisu održive", ustvrdio je.

Rekao je da je vladina većina u parlamentu dovedena u pitanje i da nitko ne može kriviti zastupnike koji neće pristati na uvjete dogovora s vjerovnicima.

Skourletis je naglasio je da postoje dva scenarija za provedbu sporazuma: dobiti glasove od drugih stranaka ili formirati vladu nacionalnog jedinstva. Također je kazao kako još uvijek smatra da vlada ima potporu naroda za provedbu teškog sporazuma.

Grčka oporbena stranka To Potami neće ući u vladu vladu nacionalnog jedinstva s vladajućom Sirizom, ali će podržati rješenje u interesima države, izjavio je u ponedjeljak jedan dužnosnike stranke.

"Nećemo biti vladin partner u Sirizinoj vladi, ali smo na raspolaganju premijeru za razgovore o nalaženju rješenja u interesu zemlje", kazao je Skourletis.