Sardina: Sad su već i Kinezi spremni platiti više

Sardina iz Postira, čini se, sve je bliže krugu izvoznika koji nova tržišta nalaze u Aziji. U tijeku su pregovori te tvrtke i azijskih kupaca, a o kome je riječ predsjednik Uprave Mislav Bezmalinović nije htio reći dok se pregovori ne završe.

Ipak, najvjerojatnije je riječ o kineskom tržištu, koje sve više traži nešto skuplje, ali kvalitetnije proizvode, kakvi su Sardinini. Time bi ta tvrtka samo proširila tržište s obzirom na to da je već prisutna u Japanu. Nova tvornica pokrenuta lani radi punim kapacitetom, vrijednost ulaganja je 250 milijuna kuna, a sljedećeg bi tjedna trebao biti pokrenut i dodatni pogon za proizvodnju ribljeg brašna i ribljeg ulja.
- Riječ se o najnovijoj tehnologiji i imamo najmoderniju opremu za preradu ribe u regiji. Ulaganja su se opravdala našim izvoznim programom, za koji se nadamo da će biti i veći. Osim toga počeli smo graditi dodatno skladište i u planu je da bude gotovo do kraja godine - veli Bezmalinović.
Proizvodnja se zasniva na ulovu srdele i drugih vrsta sitne i krupne plave ribe, posebno skuše i tune, i to vlastitom ribolovnom flotom. Osim u Aziji moguće je očekivati plasman Sardininih proizvoda i u Poljsku preko tvrtke Orbico. Dosad su ti proizvodi svoj put pronašli i u SAD-u, Kanadi, Australiji, Austriji, Italiji, Švicarskoj, Mađarskoj, Švedskoj, Rusiji, Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, BiH, Srbiji, Makedoniji, Kosovu i Crnoj Gori.

Lani je ta tvrtka ostvarila prihod od 22 milijuna eura, od čega je 70 posto bilo od izvoza, a cilj je da ove godine poraste na više od 30 milijuna eura, uglavnom opet zahvaljujući izvozu, pa bi time udio izvoza u prihodima još i porastao, vjerojatno na 80 posto. Nakon proteka više od pola godine Bezmalinović smatra da su na dobrom putu.

Dobije li Sardina nove ugovore u Aziji i EU, moglo bi se očekivati dodatno zapošljavanje stanovništva na otoku Braču za nekoliko desetaka, ali čini se da to neće biti kraj priče. Kako je najavio Bezmalinović, izvozna ofenziva time ne prestaje i šansu vide i na drugim tržištima za koja se obično smatra da su platežno manje sposobna, a koja zovemo treće zemlje.