Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Kol 2009

Projekt za rješavanje problema domaće deficitarnosti zanimanja

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dario Kuštro  

Projekt za rješavanje problema domaće deficitarnosti zanimanja

Nacionalna Zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu osnovana je na prijedlog Vlade RH krajem 2007. usvajanjem zakona o istoimenoj zakladi u Hrvatskom saboru. Sva prava i dužnosti osnivača ima Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a razlog zbog kojeg je spominjemo upravo u ovom trenutku podsjećanje je da je u tijeku natječaj za dodjelu 1.000 stipendija za isto toliko studenata uz mjesečni iznos od tisuću kuna. Tim natječajem, otkriva Davor Babić, ravnatelj Zaklade, želi se, između ostalog, popraviti stanje u deficitarnim zanimanjima na domaćem tržištu rada.

- Razlog za osnivanje ovako fleksibilne institucije potreba je postojanja zajedničkog nazivnika potreba učenika, studenata i prilika na tržištu rada, odnosno potreba gospodarskih subjekata. Zaklada je tu da te potrebe osluškuje i nudi odgovarajuća rješenja. Prevelik je teret cjelokupnog učeničkog i studentskog standarda na leđima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a osnivanje Zaklade je ozbiljan pokušaj rasterećivanja i obogaćivanja sustava znanosti i obrazovanja novim uslugama.
*Čini se kako je najviše aktivnosti bilo upravo ove, 2009. godine.
- Zapravo je prva velika aktivnost Zaklade bila akcija "Srcem za znanje", u suradnji s udrugom "Cor Unum" u svibnju prošle godine, a vrhunac koje je bila nogometna utakmica na stadionu NK Varteks u sklopu koje je skupljeno oko četiri milijuna kuna.

Ozbiljno istraživanje
U tekućoj godini doista smo većinu energije utrošili u realizaciju projekta 1.000 stipendija te organiziranje ureda Zaklade za funkcionalan rad. Naravno, tu je uvijek i traganje za novim izvorima prihoda.
*Odakle zapravo ideja za objavu natječaja za dodjelu 1.000 stipendija?
- Teško se sjetiti kada se provelo ovako ozbiljno istraživanje, valja istaknuti i suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje te portalom MojPosao, te sustavno radilo na realizaciji konkretnoga projekta za rješavanje problema deficitarnosti zanimanja na tržištu rada RH. Sve dosad bili su pokušaji. Ovim stipendijama želimo povećati atraktivnost deficitarnih zanimanja te usmjeriti buduće studentice i studente na upis studija koji će rezultirati smanjenjem deficita potrebnog i osposobljenog kadra u gospodarskim subjektima.

Kategorije za stipendije
*Što je osnovno obilježje natječaja, odnosno stipendija?
- Budući da smo mi nacionalna zaklada, namjera je bila zadovoljiti potrebe što više društvenih skupina, a naglasak natječaja očituje se u činjenici da veliku većinu stipendija, 500 od ukupno 1.000, dijelimo za deficitarna zanimanja. Ne smijemo zaboraviti ni druge kategorije - za osobito uspješne, za studente slabijega imovinskog statusa, za invalide, za studente - aktivne športaše, za studente koji su nekad bili smješteni u domove socijalne skrbi ili udomiteljske obitelji itd.

*Kakva je situacija s brojem do sada zaprimljenih prijava?
- Analize ćemo završiti nakon isteka roka za prijavu, podsjećam, to je 30. rujan, tako da sada možemo samo još jednom pozvati sve redovite studentice i studente da se prijave i staviti im se na raspolaganje!

*A kada i kako će biti objavljeni rezultati natječaja?
- Za kraj listopada ili početak studenoga, ovisi o terminu prijenosa na HTV-u, spremamo veliki koncert na kojem bismo predstavili naše stipendiste, promovirali naše dosadašnje donatore i zahvalili im, te prikupljali novac preko pozivnog centra i ulaznice, pozvali sve gospodarstvenike da se uključe u aktivan rad Zaklade.

Interdisciplinarni portal
I, naravno, pružili malo zabave našim učenicima i studentima. Sve aktivnosti dostupne su na webu Zaklade, tako će biti i u slučaju objave rezultata natječaja za stipendije.

*Koja je uloga države, odnosno resornog ministarstva kao vašeg osnivača, a koja gospodarstvenika u realizaciji Zaklade? Koliko je, posebice poduzetnicima, poznat rad Zaklade, odnosno aktivnosti koje provodite?
- Poduzetnici su, uz državu - naši donatori, članovi Upravnog odbora Zaklade. Ako znamo da UO Zaklade donosi sve odluke i da predstavnici donatora dominiraju članstvom u UO, možemo zaključiti da su gospodarstvenici prilično angažirani u radu Zaklade. Zahvalio bih im i ovom prilikom, riječ je o Agrokoru, HRT-u, HPB-u, PBZ-u, Končaru, NK-u Dinamo, Styria - Večernjem listu, IGH-u, Ericsson Nikoli Tesli, Hrvatskoj lutriji, Croatia airlinesu, Hrvatskom olimpijskom odboru.

* Osim natječaja, koje su još aktivnosti Zaklade?
- Željeli bismo sljedeće godine, uz nastavak ovih 1.000 studentskih stipendija, obogatiti i učenički standard, primjerice novim učeničkim stipendijama ili nečim drugim potrebnim. Osim realizacije aktualnog natječaja za stipendije te kontinuiranog rada na prikupljanju novih financijskih sredstava, razvijamo nove ideje i projekte koji se tiču učeničkog i studentskog standarda. U tom smjeru dobrodošle su bilo čije ideje i prijedlozi dani u dobroj namjeri.

* Kako vidite Zakladu u budućnosti?
- Želimo da Zaklada postane stožerno, referentno mjesto za svu problematiku i unaprjeđenje učeničkog i studentskog obrazovanja i života u Hrvatskoj, pa i šire. U tu svrhu razvijamo najveći učenički i studentski multimedijalni interdisciplinarni internetski portal u Hrvatskoj i još mnogo toga. Cilj je da se financiranje Zaklade ostvaruje na tržištu, smanjujući pomoć države a jačajući potporu samih poduzetnika i drugih interesnih organizacija.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska vapi za ovim zanimanjima, popis je podugačak

04.02.2026.

Zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za upise u srednje škole i fakultete. Broj deficitarnih zanimanja, kažu, uporno raste, a učenici često žele baš tamo gdje će biti višak.

Hrvatski studenti rijetko postaju poduzetnici. Dva ferovca i ekonomist odlučili su to promijeniti

28.12.2025.

Na hrvatskoj startup sceni ne nedostaje ni događanja ni ambicije, ali među studentima je poduzetništvo i dalje rezervirano tek za one rijetke koji se usude zakoračiti u nepoznato. Stoga su trojica zagrebačkih studenata odlučila to promijeniti.

Weber: Hrvatska bi do 2035. mogla dostići europski standard

22.12.2025.

Tranzicija u Hrvatsku 2035. znači društvo u kojem poduzetnici otvaraju prilike, radnici su dobro plaćeni, umirovljenici sigurni

Standard u Hrvatskoj dramatično raste, što god neki misle o tome

01.12.2025.

Od Trumpova ponovnog izbora svijet se mijenja nevjerojatnom brzinom. O tome što nas očekuje u budućnosti i kako se u novi svjetski poredak može uklopiti Europska unija, a kako Hrvatska te kamo zapravo ide svijet, u novoj "Špici s Macanom" sugovornici Kreš

Standard raste, ali ne svima: Tko u Hrvatskoj doista živi bolje, a tko jedva preživljava?

13.10.2025.

Dobro je krenuti od definicije, kakvih je obilje i na internetu, a jedna od pouzdanijih svakako je i definicija s portala hr.economy-pedia.com u kojoj stoji slijedeće pojašnjenje: Životni standard je materijalno blagostanje koje osoba ima, odnosno količin

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke