Standard raste, ali ne svima: Tko u Hrvatskoj doista živi bolje, a tko jedva preživljava?

Dobro je krenuti od definicije, kakvih je obilje i na internetu, a jedna od pouzdanijih svakako je i definicija s portala hr.economy-pedia.com u kojoj stoji slijedeće pojašnjenje: Životni standard je materijalno blagostanje koje osoba ima, odnosno količina dobara i usluga koje posjeduje i/ili može steći. To će izravno ovisiti o vašoj razini prihoda. Životni standard također se može shvatiti kao sposobnost pojedinca da zadovolji svoje materijalne potrebe. To se može analizirati ne samo na temelju primanja, već i na kvaliteti stečenog obrazovanja, pristupu zdravstvu, broju sati koji moraju dnevno raditi da bi pokrili svoje troškove, između ostalog.

DOBRI POKAZATELJI
Idemo dalje pa čitamo: Životni standard može se dokazati u priznatom bruto domaćem proizvodu (BDP), koji se može izračunati po osobi (po stanovniku) za procjenu prosječnog dohotka po pojedincu. Isto tako, paritet kupovne moći (PPP) ekonomski je pokazatelj za usporedbu životnog standarda između različitih zemalja, uzimajući u obzir BDP po stanovniku u smislu troškova robe u svakoj naciji. U ovom slučaju ne analizira se samo dohodak, već i ono što je osoba sposobna steći s njim.

Još jedan pokazatelj koji omogućuje neizravno mjerenje životnog standarda je dugovječnost, kao i pristup obrazovanju i indeks siromaštva. Razlika između razine i kvalitete života je u tome što se prva odnosi samo na materijalnu dobrobit. Međutim, drugi se odnosi na druga subjektivnija pitanja poput emocionalne, socijalne i osobne dobrobiti. Tada možemo reći da je kvaliteta života širi pojam, koji se bolje odražava na pokazatelje poput indeksa humanog razvoja (HDI), rođenog iz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Moramo također uzeti u obzir da činjenica da osoba ima skupu robu ne znači da ima visok životni standard, bar ne definitivno. Takva imovina možda je stečena s velikim dugovima i, na primjer, ako pojedinac izgubi posao, mogla bi biti ugrožena njegova financijska stabilnost - zaključuju svoju opsežnu definiciju pojma "životni standard" na portalu hr.economy-pedia.com.

No da s teorije prijeđemo na praksu, uz pitanje kakvi su životni standard i kvaliteta života u Republici Hrvatskoj. Odgovor ovisi o poziciji iz koje gledamo i tumačimo pojam "životni standard" sa svih svojim sastavnicama, na nekoj više ili manje realnoj osnovi, izbjegavajući senzacionalizam i katastrofični narativ s uobičajenim odrednicama "sve je loše, ništa ne valja". Pritom se razna istraživanja, znanstvene i medijske (komunikacijske) naravi nameću kao logičan smjer u sagledavanju objektivnog stanja. Tu ima svega, od bombastičnih konstatacija kako nam je životni standard na šok-terapiji, preko kojekakvih mitova poput uvriježenoga da je, recimo, u bivšoj Jugoslaviji Hrvatima životni standard bio bolji nego danas, do argumentima i provjerenim činjenicama potkrijepljenih podataka koji upućuju da je životni standard u Hrvatskoj u blagom porastu od 2023. godine, svim krizama unatoč, ali i zaslugom vladinih mjera pomoći i podrške ugroženima u širem i užem ekonomskom, gospodarskom i energetskom smislu, između ostalog.