Hrvatska vapi za ovim zanimanjima, popis je podugačak

Zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za upise u srednje škole i fakultete. Broj deficitarnih zanimanja, kažu, uporno raste, a učenici često žele baš tamo gdje će biti višak.

Hrvatskoj kronično nedostaje građevinara i konobara, dok je primjerice - poslovnih ekonomista ili frizera previše.

Zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za upise u srednje škole i fakultete. Broj deficitarnih zanimanja, kažu, uporno raste, a učenici često žele baš tamo gdje će biti višak.

Kojih zanimanja najviše nedostaje?
Mesari su među zanimanjima koja bi se, prema preporukama HZZ-a - trebala više upisivati. U četiri najveća grada, prema analizama, nedostaju strukovnjaci - zidari, krovopokrivači, stolari, bravari, pekari-slastičari. Treba nam i više liječnika, medicinskih sestara i tehničara, logopeda, inženjera strojarstva, stručnjaka STEM područja.

"Deficitarna zanimanja se već godinama ne mijenjaju mnogo, ono što se mijenja je njihov broj, a to je da raste. Ta neusklađenost tržišta rada između potreba tržišta rada i poslodavaca i onog što nudi obrazovni sektor, vidimo da ta razlika postaje sve veća", objasnila je za Dnevnik Nove TV zamjenica ravnatelja HZZ-a Ivana Mehle.

Sve više nedostaje kuhara i konobara, traže se i na obali i u unutrašnjosti. U zadarskoj turističkoj školi kvote se, kažu, brzo popune.

"Dva razreda kuhara, svake godine, jedan razred konobara i jedan razred slastičara. Imamo dobru suradnju s poslodavcima, svim restoranima, hotelima gdje naša djeca idu na praktičnu nastavu, ali kažem vam - život nosi svoje, možda rade godinu, dvije, tri pa se prekvalificiraju pa se opet vrate", rekla je Diana Radić Škara, ravnateljica Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole Zadar.

A kojih je zanimanja previše?
Prema preporukama, na tržištu je trenutačno previše poslovnih ekonomista, marketinških stručnjaka, sociologa, dizajnera.

"To su zaista samo preporuke, koliko će biti uvažene, ovisi o kapacitetima, infrastrukturi, mogućnosti organizacije samih obrazovnih ustanova, uzimaju u obzir tamo gdje mogu naše preporuke", poručila je Mehle.

Ima i onih koji su u dijelu zemlje višak, u drugom manjak, poput frizera i kozmetičara.

Na jedno upisno mjesto frizera u Obrtničkoj školi za osobne usluge prijavilo se šest učenika.

"Mi imamo pozive poslodavaca koji traže radnu snagu tijekom cijele godine, sad već polako pripremaju teren za ovu završnu godinu - zovu imamo li nekog, zovu ih na sezone tako da nema straha da neće naći posao oni koji to žele", rekla je Darinka Štampar Šmaguc, ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge.

Posao koji žele i koji se traži danas doslovno zlata vrijedi.