Proglašena elementarna nepogoda: Štete od tuče veće od 10 milijuna kuna!

Šest dana nakon olujnog nevremena praćenog jakom tučom zadarski župan Božidar Longin donio je odluku o proglašenju prirodne nepogode za 10 naselja na benkovačkom području koja su 2. svibnja pretrpjela značajne štete na poljoprivrednim kulturama.

Na zahtjev grada Benkovca prirodna nepogoda proglašena je za naselja Benkovac, Benkovačko selo, Buković, Donje Ceranje, Kožlovac, Lisičić, Podgrađe, Popović, Pristeg i Radašinovci.

Nesagledive štete u vinogradima
Prema prvim procjenama štete su veće od 10 milijuna kuna, a od utorka 12. svibnja obiteljska gospodarstva prijavljuju štete na propisanim obrascima i dostavljaju ih Upravnom odjelu za proračun, financije i gospodarstvo Grada Benkovca.

“Štete su velike i teško ih je sagledati”, kaže Zvonimir Vlatković, viši stručni savjetnik u zadarskoj ispostavi Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede. Vlatković, Mile Marić i Kristina Klapan su ujedno i članovi Povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Benkovca. Oni su dan prije proglašenja elementarne nepogode, 7. svibnja, izvršili prvu procjenu na dijelu nastradalih poljoprivrednih gospodarstava.

Poharani voćnjaci i povrtnjaci
U nevremenu i tuči koja je poharala benkovačko i dijelom stankovačko područje nisu stradali samo vinogradi nego i voćnjaci - trešnje, bajami, masline… Štete su stvarno velike na svim kulturama. “Tko ima trešnje na tom području sigurno ih neće brati”, kaže Vlatković. Na otvorenom je stradalo svo sezonsko povrće i svih drugih proizvođača. Ljudi sada pokušavaju spasiti što se spasiti dade. Unatoč suši i nepovoljnoj vlažnosti tla, obavili su zaštitu svojih nasada da umanje štete od patogena tj. biljnih bolesti i štetnika kojima su mehanička oštećenja idealna mjesta infekcije u širenju šteta..

Prije proglašenja elementane nepohode tučom pogođeno područje obišli su i predstavnici Zadarske županije, dožupan Šime Mršić i pročelnik UO za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Daniel Segarić u pratnji gradonačelnika Benkovca Tomislava Bulića.

Dugotrajna procedura od prijave do eventualne isplate šteta
Sada poljoprivrednici na odgovarajućim obrascima prijavljuju štete. Nakon toga Gradsko povjerenstvo obrađuje prijave i na pet posto od ukupnog broja prijava provodi kontrolu. “Potom radimo konačnu procjenu, šaljemo to Županijskom i Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. Kad oni to zaprime mi čekamo odluku”, pojasnila je proceduru magistrica ekonomije Kristina Klapan, inače viša stručna suradnica za gospodarstvo u Upravnom odjelu za proračun, financije gospodarstvo Grada Benkovca.

Koliko će ova procedura potrajati i kakva će biti odluka državnog povjerenstva nitko pouzdano ne može reći. Lani je, primjerice, odgovor stigao nakon četiri mjeseca, procjena šteta prihvaćena i poljoprivrednima isplaćene odštete. Ako tako bude i ovaj put, bit će dobro, iako ljudima čiji su vinogradi, voćnjaci i povrtnjaci nastradali nitko ne može platiti trud koji su uložili u svoje nasade. “Ali, bolje išta nego ništa”, kako reče Božo Bačić. Barem da se pokriju troškovi!

Protugradne rakete i mreže ili - osiguranje ?!
Ova posljednja prirodna nepogoda, a lani su tijekom vegetacijske godine jedna za drugom u srpnju i kolovozu dvije tuče “potaracale” urod na području Ravnih kotara pa se, logično, nameće pitanje kako štititi poljoprivredne kulture od vremenskih nepogoda - suše, prekomjernih oborina, leda, posolice i posebno tuče.

Neki smatraju da su rješenje tzv. protugradne rakete, drugi protugradne mreže, treći...

"Rakete su relikt prošlosti. Nije dokazano da su učinkovite. Mreže su dobre, ali ne i za naše područje gdje ih, što se pokazalo, jake bure "razmontiraju“. Najbolje rješenje je osiguranje“, sugerira Zvonimir Vlatković. S njime je suglasna i Mirjana Dijan, viša stručna savjetnica u biogradskoj ispostavi Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede.

Potpore za osiguranje povećane na 118,5 milijuna kuna
Jedna od mjera, kaže Dijan, kojom bi se poljoprivredni proizvođači barem dijelom mogli zaštititi je mjera 17- Upravljanje rizicima, podmjera 17.1. Ona je jedna od mjera ruralnog razvoja, koje je kao drugi stup Zajedničke poljoprivredne politike financiran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).