Pioniri plantažnih nasada lavande na istarskim poljima

Na mirisnim poljima lavande već desetak godina ustrojeno je obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo MGS d.o.o. Suzane Mofardin-Mejak iz Galižane koje se bavi proizvodnjom i pakiranjem te biljke. Nasade od 3000 grmova ima već deset ljeta, a s lavandom je, kaže, svojedobno počela preko Udruge »EKOP«.

Cilj im je bio njezin ekološki uzgoj, to više jer se lavanda tada nije toliko vezivala uz Istru. Željelo se iskoristiti slobodnu zemlju i ustrojiti uzgoj polja lavande. Vremenom je aktivnost spomenute udruge zamrla, kaže S. Mofardin-Mejak ističući kako je njoj i suprugu Dorisu na žalost pomoć izostala kad su trebali plasirati robu. Sadnice biljke dobili su učlanjenjem u Udrugu uz simboličan iznos. Ušli su tada u proizvodnju bez razmišljanja i nisu imali predodžbu koliko je uzgoj biljke zahtjevan. To više jer o uzgoju lavande i danas nema puno literature na hrvatskom jeziku. Ipak sve se više sade probna polja, a do savjeta se može doći i preko Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

U Istri, kada su supružnici krenuli u uzgoj, nije bilo plantažnih nasada lavande pa su svojevrsni pioniri toga posla. O uzgoju i cjelokupnom poslu sami su se informirali i snalazili na razne načine. U radnom prostoru oplemenjenom ljubičastim tilom, mirisnim jastučićima, sušenim hortenzijama i artičokama - sve je u znaku lavande. Mirisna biljka u svakom je kutku Suzanine radionice, profesorice dizajna, tekstila i odjeće, dekoraterke i aranžerke. Njezina ljubav prema prirodi i biljkama združila se i s tradicijom poljodjelstva kojim se njezina i suprugova obitelj bavila oduvijek. Sadnice koje su dobili sadili su uz pomoć obitelji i prijatelja, a prvi primjerci lavande budrovke koju su bili dobili od Udruge, kažu, nisu bili reprezentativni pa im je trebalo njege.

Polje u Galižani ima 1500 grmova koji su im se bili parcijalno sušili pa su tražili savjete i pomoć stručnjaka s Agronomskog fakulteta. Supružnici su pokušali i s pejzažnim uzgojem lavande u kombinaciji sa stablima maslina što se nije pokazalo najboljim. Maslina ne propušta sunčevu svjetlost potrebnu lavandi koja zbog vretenastoga korijena (prodire duboko u zemlju) treba vodu za razliku od masline čiji se plitki korijen širi u promjeru s krošnjom.

Uzgoju lavande učili su se u hodu, a kada bi im nešto zapelo obratili su se hvarskoj udruzi uzgajivača lavande koji su im pomagali savjetima. Biljka se - objašnjavaju uzgajivači - ručno žanje sredinom srpnja i to nikada ne iza kišnih dana jer se cvijet tada osipa i teže suši. Lavandu valja brati u najtoplijem dijelu dana, oko podneva. Pored svojih nasada supružnici otkupljuju cvjetove biljke od tamošnje dvije obitelji. Proizvode oko 30 artikala od mirisnih vrećica s lavandom, sapuna, šumećih kugli, ulja, hidrolata do poklon-paketa s proizvodima lavande. Izradu sapuna i šumećih kugli prepustili su farmaceutkinji iz Zagreba.

Traže se jeftiniji artikli
Ove se godine osjeća kriza jer se više kupuju jeftiniji artikli. Tijekom sezone S. Mofardin-Mejak izradi nekoliko tisuća mirisnih vrećica i oko 1000 bočica lavandina ulja, koje im uz maslinovo kontrolira Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« iz Zagreba.

Problem naplate i kopiranja proizvoda
Uzgajivači su sretni da se nisu kreditno zaduživali već kratkoročno dišu s tržištem. Danas je nemalo i problem naplate, a sve se više upražnjava i avansna naplata. Prevelika je i komercijalizacija proizvoda što je, ističu, uobičajeno u svijetu dizajna. »Nemalo se domišljam dizajnu svojih proizvoda za koje koristim pamuk i lan«, kaže S. Mofardin -Mejak. Dodaje da se tržištu prilagođava bojom, materijalom i sadržajem, jer kod kupaca prolaze ukrašeni proizvodi prepoznatljive boje lavande.

Litra ulja 500 kuna
Otkupna cijena kilograma cvijeta lavande na tamošnjem tržištu kreće se od 35 do 50 kuna, kažu supružnici. Dodaju da se prema njihovu iskustvu na 100 kilograma cvijeta destilacijom dobije oko 3,5 litara ulja. Jedna litra ulja lavande stoji 500 kuna plus PDV. Kotao za destilaciju cvijeta lavande, gdje nose biljku na preradu, stoji oko 400 kuna plus PDV.