Panenić: Vina sumnjive kvalitete dolaze na tržište po dampinškim cijenama

Aktualni izazovi s kojima se suočavaju hrvatski proizvođači vina, koji su s jedne strane suočeni sa znatno manjim urodom grožđa, uz rapidan rast cijena svih inputa u proizvodnji, a s druge strane rastom nelojalne konkurencije, bile su glavne teme okruglog stola o temi "Stanje i perspektive na tržištu vina u Republici Hrvatskoj i svijetu", koji je održan u četvrtak na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti (FAZOS) u organizaciji udruge Graševina Croatica i spomenutog fakulteta.

- Procjena je da su urodi grožđa ove godine niži između 20 i 50 posto, ovisno o vinogorju, što vrši pritisak na vinarije koje trebaju održati svoju financijsku stabilnost, a s druge strane imamo pritisak vina sumnjive kvalitete i podrijetla, koja dolaze po dampinškim cijenama koje prave nered. Između su Vlada RH i trgovci koji pokušavaju ograničiti cijene i tako na neki način utjecati na krajnji dohodak vinara - rekao je Tomislav Panenić, koji očekuje da resorno ministarstvo i Vlada RH razmotre ove probleme i pronađu rješenje.

Kada je riječ o klimatskim promjenama, Panenić kaže kako o tome svakako treba razgovarati i tražiti rješenja koja će smanjiti njihov utjecaj na proizvodnju, no one nisu najveći i jedini problem hrvatskih vinara.

- Gledamo prema novoj "Vinskoj omotnici" od koje očekujemo da bude efikasnija i fleksibilnija te omogući ono što Hrvatska nije uspijevala dok nismo postali članica Europske unije. Moramo biti svjesni da smo ondje ušli značajno iza drugih članica koje su vodeće u vinarskoj proizvodnji te su pred nama još uvijek velike investicije. Oko klimatskih promjena možemo razgovarati i tražiti stručna rješenja, no ključno je staviti u fokus naše ljude, pogotovo one koji u ovim vremenima poremećaja na tržištu traže svoje profite i čine dodatnu štetu, rekao je.

Izv. prof. dr. sc. Mato Drenjančević s FAZOS-a istaknuo je kako su površine pod vinovom lozom u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, sve manje.

- Ovoga smo trenutka na nešto manje od 7,3 milijuna hektara, što je pad od pola milijuna hektara u odnosu prema razdoblju od prije 30-ak godina. Sličan trend pratimo i u Hrvatskoj, gdje imamo 17,5 tisuća hektara, a 2017. imali smo više od 19,5, stoga ćemo sigurno u idućim desetljećima itekako istraživati i promatrati kako bismo proizvođačima preporučili ono što će biti primjereno za klimatske uvjete koji nas tek čekaju - rekao je Drenjančević.

Jedan od govornika bio je i Ivan Barbić, jedini hrvatski Master of Wine, koji radi kao strateški voditelj nabave u švicarskom trgovcu vina Bataillardu te djeluje kao savjetnik brojnih vinarija i autor u vinskim magazinima.

- Zahvaljujući turizmu i milijunima stranaca koji nas svake godine posjećuju imamo vrlo dobru odskočnu dasku za izvoz još više hrvatskih vina. Mislim da se posljednjih desetljeća radilo na sve više raznovrsnosti, osim dominantne graševine uzgajale su se i druge bijele sorte, sve je više crnih sorti i mislim da je orijentacija vrlo dobra što se tiče generalne ponude - rekao je Barbić.