Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Srp 2024

OPG Škrnički vjeran uljanoj repici: Prinos visok i u težim uvjetima

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Karolina Rastija  

OPG Škrnički vjeran uljanoj repici: Prinos visok i u težim uvjetima

Mladi poljoprivrednik Krešimir Škrnički iz Brezika svoju je proizvodnju bazirao na uljaricama. Prihodovnije je, kaže on. Ove ju je godine skidao tri tjedna ranije nego inače, a kako je došao do ostvarenih prinosa ispričao nam je dok smo bili u obilasku njegovih polja.

Putujući prema Breziku, onom slatinskom, ne našičkom, vidjeli smo dosta njiva pod uljaricama, trenutno sojom i suncokretom. Upravo je to glavnina proizvodnje i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu mladog poljoprivrednika Krešimira Škrničkog.

"Sve je krenulo te davne 2002. kad je otac dobio otkaz i krenuo privatnim putem", priča nam Krešimir uz čašu hladnog soka budući da se živa tog jutra popela već na 30 stupnjeva Celzija. Počeli su s 20-ak hektara, da bi sada, kada je OPG prepisan na njega, obrađivao oko 90 hektara zemlje.

Uzgaja pretežito uljarice, i to uljanu repicu, soju i suncokret te pšenicu radi plodoreda. Kukuruza, kaže, ima jako malo jer u tom kraju imaju velik problem s divljim svinjama koje harače po poljima i uništavaju usjeve: "Od 11 hektara sjemenske soje, sigurno je za hektar divljač prorijedila i povadila".

Zašto bira uljanu repicu kao glavni usjev?
Uljanu repicu imali su na 36 hektara, a sav urod predaju u PP Orahovica. Cijena je ove godine 420 eura po toni, a to mu je, kaže, na knap no svakako se da više zaraditi nego od standardnih žitarica.

"Ove godine počeli smo je skidati 20. lipnja, što je neka tri tjedna ranije nego prijašnjih godina", ističe te dodaje da je prosječan prinos bio 3,6 t/ha, a na pojedinim lokacijama i preko četiri tone. Na nekim mjestima je bilo jedva tri tone, no uzrok tome je voda koja je dugo ležala, divljač koja je povaljala i pogazila usjeve te mraz koji je "skinuo" sigurno 10 posto uroda.

Njezin početni porast, dobru vegetaciju, bolju otpornost i u konačnici zadovoljavajući prinos duguje, kaže, gnojivima tvrtke Timac Agro s kojima surađuje sedam godina.

"Te sam godine počeo raditi analize tla i slučajno došao u kontakt s njihovim prodajnim predstavnikom. Napravili su mi preporuku, i to baš za repicu, a rezultati su se pokazali odlični", priča nam. Suradnja je potom nastavljena i za druge kulture. Prinos je, dodaje, na mjestima s njihovim gnojivima bio viši i 500-600 kg po hektaru, a cjenovni ulog po hektaru se nije znatno razlikovao od standardnih gnojiva.

Trojac koji mu je pomogao održati usjev otpornijim i jačim
Predsjetveno je koristio Eurofertil TOP 49 složeno mineralno gnojivo s naglašenim sadržajem fosfora i sumpora, u dozi od 300 kg/ha. On omogućava biljkama dobro ukorjenjivanje i dugo razdoblje korištenja hraniva iz gnojiva, a tu je vrlo važan bor koji utječe na cvjetanje i bolje klijanje peluda, pospješuje oplodnju te aktivira proizvodnju i transport ulja, pojasnio je Santino Štimac, prodajno-stručni savjetnik u Timac Agro za područje Slatina istok.

Ističe kako je to jedan od rijetkih proizvoda na tržištu s tim elementom u svom sastavu. Puno je ispravnije dodavati ga u osnovnoj gnojidbi jer je njegovo kretanje u biljci akropetalno (od baze prema vrhu biljke). Kod folijarnog dodavanja bora moramo biti precizni po pitanju fenofaze biljaka zbog njegove slabe pokretljivosti.

Nakon toga korišten je krajem veljače Fertiactyl Starter u dozi 4 l/ha. On, objašnjava Štimac, poboljšava plodnost tla i dostupnost hranjivih tvari te povećava otpornost biljaka na stresove. Osim toga, potiče razvoj korijenovog sustava i utječe na bolji unos hranjivih tvari i vode tijekom vegetacije, naročito u početnim stadijima rasta i razvoja.


Komentari članka

Vezani članci

Obitelj Bagarić na 86 hektara uzgaja pir i proizvodi ekološko brašno

26.10.2026.

Obrt Ranovik u Selcima Đakovačkim raspolaže vlastitim mlinom i prerađuje ekološki uzgojen pir u različite proizvode. Uz brašno, ponudu čine i krupica, mekinje te tjestenina, a proizvodnja obuhvaća cijeli put od polja do gotovog proizvoda

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Zlatna žutica poharala vinograde: Naređeno krčenje njih 127

20.10.2026.

Fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata (DIRH) provela je tijekom rujna i prve polovice listopada ciljane nadzore vinograda radi suzbijanja zlatne žutice vinove loze, pri čemu je ta bolest utvrđena u 127 vinograda, te je radi sprječavanja daljnjeg

Čepinski kupus dobio europsku zaštitu, prepoznat će se po posebnoj oznaci

19.10.2026.

Europska komisija donijela je Provedbenu uredbu kojom se naziv “Čepinski kupus” upisuje u registar Zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) na razini cijele Europske unije. Time je taj tradicionalni slavonski proizvod dobio najvišu pravnu zaštitu i prepoznatlji

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2748 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1382 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk