Nemoguća misija: uzgoj konoplje u Hrvatskoj

Industrijska konoplja sirovina je za oko 25 tisuća različitih proizvoda, ali danas je nemoguće uzgojiti je u Hrvatskoj. Tekstil, odjeća, obuća, platna, užad, papir, građevinski materijali i brojni drugi proizvodi mogu se izraditi od njezinih vlakana, a iz sjemena dobiti odlično ulje. Prešanjem sjemena industrijske konoplje Ivo Bačlija dobiva vrlo ljekovito ulje i prodaje ga zapakirano u bočice. Osječki poljoprivrednik i poduzetnik ima vlastitu prešu, skladišni prostor, tržište, s partnerima iz zadruge 60 hektara poljoprivrednog zemljišta, ali sjeme ipak svake godine mora uvoziti iz Slovenije. U potrazi za jedinom sortom konoplje dopuštenom u Hrvatskoj, Bačlija je obišao susjedne zemlje i hrvatske institucije, ali tom određenom sjemenu ni traga. Sorte 'flajšman' nema ni na Institutu za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu gdje je prvi put selekcionirana. Konoplja se može iskorištavati za vlakno od kojeg se izrađuje kvalitetno platno i drugi proizvodi ili za sjemenke od kojih se prešanjem dobiva ljekovito ulje bogato esencijalnim masnim kiselinama. Kada bi u Slavoniji uspio pokrenuti vlastitu proizvodnju sjemena, Bačlija bi smanjio troškove i pojeftinio cijenu svog proizvoda. Međutim, u Hrvatskoj je nemoguće ishoditi dozvolu za uzgoj ove korisne biljke.

U nemilosti zbog indijske konoplje
Industrijska konoplja (Canabis sativa) pripada istom rodu kao i njezina poznatija srodnica indijska konoplja (Canabis indica) od čijeg lista se dobiva hašiš. Između ostaloga, razlikuju se po koncentraciji psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinola (THC), kojeg u suhoj tvari industrijske konoplje ne smije biti više od 0,2 posto. Konoplja se još 60-ih godina u Hrvatskoj sijala na oko devet tisuća hektara, ali u međuvremenu je započela međunarodna borba protiv narkotika pa je sada za njezin uzgoj potrebna posebna dozvola. Da sorte flajšman više nema, tportalu je potvrdio zamjenik ravnatelja državnog Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo (ZSR) Stanko Volenik. Ne postoji čak ni kao obavezni primjerak u ZSR-u. Svejedno, na državnoj sortnoj listi za ratarsko i povrtno bilje za 2010. u rubrici 'uljano i predivo bilje' navedena je isključivo konoplja 'flajšman'. 'Upozorili smo Ministarstvo poljoprivrede da je jedina sorta dopuštena u Hrvatskoj izumrla, ali bezuspješno. Preporučili su nam da samostalno pokrenemo testiranje sjemena neke druge sorte. Mi to ne možemo platiti, ali ni čekati dvogodišnju proceduru. Radije ćemo uzgajati u susjednoj Bosni', u očaju govori Bačlija. Prisiljen je, najavljuje, na proljeće zasijati na oranici svog poznanika u okolici Dervente u BiH.

Sirovina za 25 tisuća različitih proizvoda
Kod nas neizravno zabranjena, industrijska konoplja inače je višestruko iskoristiva biljka. Profesorica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima Zvjezdana Augustinović proučavala je prinos i kvalitetu stabljike konoplje u ovisnosti o gustoći sjetve i gnojidbe i na tome doktorirala. 'Za očekivati je da će se konoplja u skoroj budućnosti ponovno naći na našim poljima kao važna sirovina ne samo za potrebe tekstilne industrije, već i za niz drugih namjena kao što su proizvodnja papira, biorazgradive plastike, dijelova u automobilskoj industriji, građevnih ploča, izolacijskih materijala i slično. Od konoplje se može dobiti preko 25 tisuća različitih proizvoda', upozorava Augustinović. Pored čvrstog, elastičnog i dugotrajnog platna otpornog na vodu te ulja iz sjemenki, iz stabljike konoplje iskoristiv je drvenasti materijal, takozvani pozder. U obliku sječke pozder može služiti kao ogrjev, za proizvodnju papira ili izolacijskog materijala u građevinarstvu. Nakon prešanja ulja ostaju uljane pogača koje su izvrsna koncentrirana hrana za domaće životinje.

Ovakvi proizvodi sve više se proizvode u Europi i svijetu. U Kanadi je pokrenuta proizvodnja biogoriva u okviru projekta Hempcar (engl. hemp, konoplja), u Portugalu je Sveučilište u Minhou osmislilo industrijsku proizvodnju građevnih blokova od drvenastog dijela stabljike, u Americi i Europi proizvodi se obuća i odjeća isključivo od konopljinih vlakana, a i u kombinaciji s drugim biljnim vlaknima, poput lanenog. Ovi materijali ekološki su prihvatljvi jer su biorazgradivi i ne djeluju negativno na ljudski organizam kao sintetički odjevni predmeti. Specijalizirana poduzeća nude kozmetičke, prehrambene i farmaceutske proizvode proizvedene od konopljinih sastojaka.

Do 2004. godine dopuštene bile 24 sorte
Konoplja je poljoprivrednicima zanimljiva jer u Hrvatskoj za sada nema bolesti i štetnika, a i inače su rijetki, pa su pesticidi uglavnom nepotrebni. Prinos suhe stabljike po hektaru jest oko deset tona, a sjemena od jedan i pol do dvije tone. Budući da je bujnog rasta, konoplja sljedećoj kulturi ostavlja tlo čisto od korova, pa je i po tome zanimljiva za uvrštavanje u plodored u Slavoniji ionako često sveden na kukuruz i pšenicu. Papirna industrija također u konoplji treba vidjeti velik potencijal. Gertjan van Roekel s nizozemskog Sveučilišta u Wageningenu navodi da se papir prije više od dvije tisuće godina proizvodio upravo od konopljinih vlakana. Danas samo pet posto papira u svijetu dobiva se od konoplje, a to je papir posebne kvalitete. Papir za cigarete, filter papir, filtri za kavu, papir nepropustan za ulje, razni umjetnički papiri u takve proizvode obavezno se dodaje određeni postotak konopljinih vlakana. Malobrojni prerađivači konoplje za papir, za svoj proizvod dobivaju i do četiri puta veću cijenu od papira proizvedenog od vlakana drveta.

Dokaz da rješenje postoji jest i podatak iz pravilnika u kojem su izlistane 24 sorte koje su bile dopuštene do 2004, ali od tada za Hrvatsku postoji samo tajanstveni flajšman. Do te godine mogli smo sijati ove sorte – Beniko, Bialobrzeskie, Cs, Carmagnola, Delta-Ilosa, Delta 405, Dioica 88, Epsilon 68, Fedora 17, Fedrina 74, Felina 32, Felina 34-Felina 34, Ferimon-Ferimon, Fibranova, Fibrimon 24, Fibrimon 56, Futura, Futura 75, Juso 14, Santhica 23, Uso 31, Fasamo, Fedora 19, Santhica 27.