Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ožu 2023

Ne boje se gdje će s krumpirom, sve što proizvedu prodaju

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Leticija Hrenković  

Ne boje se gdje će s krumpirom, sve što proizvedu prodaju

Antun Grbavec iz Međimurja ne može zamisliti život bez krumpira. U šali kaže da više vremena provodi uz ovo gomoljasto povrće nego uz svoju suprugu.

Ljubav prema krumpiru "usadio" mu je djed, koji je u mjestu Podturen prije 40-ak godina počeo uzgajati ovu neizostavnu prehrambenu namirnicu, koja je nekoć od gladi spasila milijune stanovnika.

Kada je Antunov djed krenuo s proizvodnjom, imali su svega dva hektara zemljišta, a danas ga sade na 20 hektara, od ukupno sto koliko obrađuju. Prema europskim pravilima moraju imati plodored od četiri kulture, pa uz krumpir siju kukuruz, pšenicu, a od ove godine okušat će se i u suncokretu, jer su od soje odustali zbog pjeskovitog međimurskog tla.

Godišnje proizvedu 500 tona krumpira. Sadili bi i više, ali to zahtijeva još zemlje, veće strojeve i radnu snagu koje nema, priča nam Antun dok s ocem Josipom prebire gomolje prije otpreme.

Iako je nezaposlenost u Međimurskoj županiji najmanja u Hrvatskoj, mladi ljudi se ovdje radije odlučuju za uredski posao ili rad u susjednoj Sloveniji koja nudi veće plaće, a udaljena je svega 15-ak minuta vožnje od Podturena.

To ne zanima ovog mladog poljoprivrednika, jer sve što proizvede uredno i proda, a budućnost s obitelji vidi u svom rodnom kraju.

Kompletan urod krumpira od njega otkupljuje tvrtka ENNA Fruit d.o.o.

Kada ga kombajnom povade, Antun i Josip ga stavljaju na prikolice i dovoze u dvorište gdje ga sortiraju, vade trule plodove, uklanjaju ostatak zemlje i stavljaju u boxeve koje otpremaju u pogon Otkupnog centra Varaždin.

Puno znači kada znamo kome ćemo ga prodati. Suradnja s ENNA Fruit je jako dobra, prate nas od sjetve do berbe, savjetuju i daju dobru cijenu te otkupe sav naš krumpir, pa se ne bojim da neću imati kud s robom", rekao je Antun Grbavec, preporučivši ovu tvrtku i drugim poljoprivrednicima.

Pola sata od polja do pakiranja
Njihov krumpir ne putuje daleko, svega nekoliko kilometara od polja do otkupnog centra, u kojem je otvoren novi pogon za pakiranje povrća. Investicija vrijedna 22 milijuna kuna, moći će obuhvatiti puno više sirovine od sadašnjeg kapaciteta.

U pogonu se doprema i usipava krumpir od kooperanata, koji se potom razvrstava prema kalibru i kvaliteti, zatim se pere i odlazi na inspekcijsku traku gdje ga kontrolori vizualno pregledavaju te sortiraju prema željama kupaca, mahom velikih trgovačkih lanaca.

Pakira se po namjeni, odnosno u vrećice se stavlja ona sorta koja je pogodna za određenu vrstu tremičke obrade - za pečenje i prženje, za kuhanje i za salatu. Takav namjenski krumpir mora zadovoljiti puno zahtjevnije kriterije kvalitete od onoga kojeg pakiraju u obična velika pakiranja ili rinfuzu, ispričali su nam ključni ljudi iz otkupnog centra. Ciklus od dovoza u pogon - do upakirane vrećice traje svega pola sata.

"S ovog stroja odlaze manja pakiranja krumpira bez aditiva i konzervansa, bez primjesa zemlje ili truleži, jer svakoga od njih selektiramo i pripremamo za pojedinačne kupce, ovisno o njihovim preferencijama gramaže, a vodimo računa da iskoristimo maksimum i proizvedemo što manje biootpada", kazala je Ivana Jozić, direktorica otkupnog centra Varaždin Enna Fruit d.o.o.

Ako je krumpir van gabarita za manja ekskluzivna pakiranja, onda ga gule, režu na kockice ili ploške i odmah distribuiraju u lokalne bolnice i škole, te restorane. Obično ujutro isporuče povrće koje popodne već bude spremno za konzumaciju.

Odabiru sorte koje ne prokliju brzo
Kooperacija ove tvrtke najvećim je dijelom bazirana na Sjeverozapadnu Hrvatsku, gdje se odvija 60 posto ukupne domaće proizvodnje krumpira.

Sorte prilagođavaju potrebama, a zbog zabrane korištenja inhibitora klijanja koriste one koje mogu dulje stajati, da ne prokliju i da se ne pokvare prije vremena, a to su Otolia, Lucinda, Bellarosa, Vineta. Njihovi agronomi svoje znanje i iskustvo dijele s kooperantima, koje prate od početka proizvodnje do kraja, savjetodavno i repromaterijalom.

"Organiziramo proizvodnju, kooperantima dajemo stručne savjete, kreditiramo ih sjemenom, gnojivom i zaštitnim sredstvima. Nastojimo povećati otkupne količine, a svim poljoprivrednicima koji žele biti naši partneri, na raspolaganju smo svakodnevno", rekao je Dalibor Jurak, voditelj kooperacije otkupnog centra Enna Fruit d.o.o. u Varaždinu.


Komentari članka

Vezani članci

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Zlatna žutica poharala vinograde: Naređeno krčenje njih 127

20.10.2026.

Fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata (DIRH) provela je tijekom rujna i prve polovice listopada ciljane nadzore vinograda radi suzbijanja zlatne žutice vinove loze, pri čemu je ta bolest utvrđena u 127 vinograda, te je radi sprječavanja daljnjeg

Čepinski kupus dobio europsku zaštitu, prepoznat će se po posebnoj oznaci

19.10.2026.

Europska komisija donijela je Provedbenu uredbu kojom se naziv “Čepinski kupus” upisuje u registar Zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) na razini cijele Europske unije. Time je taj tradicionalni slavonski proizvod dobio najvišu pravnu zaštitu i prepoznatlji

Tag cloud

  1. 2928 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 467 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk