Ministarstvo ukinulo operativne programe

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 25. studenoga ove godine ukinulo je sve operativne programe i povrat 50 posto sredstava na kapitalne investicije prema modelu kapitalnih ulaganja. Kako je pojasnio Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, svi zahtjevi koji su predani tog dana do 12 sati ući će u obradu i uvažit će se. Iako se prvotno činilo da je ta vijest na selu odjeknula poput bombe, ipak su za najavu ukidanja operativnih programa i kapitalnih ulaganja očito znali mnogi.

Ministarstvo zatrpano zahtjevima
Naime, kako kaže Pavić, u samo dva dana prije istjecanja roka za podnošenje zahtjeva predano je više od 400 zahtjeva za povrat sredstava na temelju kapitalnih investicija. Je li to i konačna brojka u ovom tjednu, znat će se naknadno jer se pretpostavlja da je određen dio zahtjeva poslan i poštom. Kao službeni razlog ukidanja operativnih programa i modela kapitalnih ulaganja Ministarstvo poljoprivrede navodi da je u vrijeme financijske krize postalo nepodnošljivo isplaćivati sve više sredstava, jer je stizalo i sve više zahtjeva za povrat novca prema modelu za kapitalna ulaganja. No, onaj pravi razlog, kako su to neslužbeno predstavnici resornog ministarstva isticali proteklih dana na različitim skupovima, je to što se velik dio sredstava od države “izvlačio” za nepostojeće investicije. Primjera zloporaba je, kako se čulo, bilo mnogo, a najviše kod fiktivne prodaje poljoprivrednog zemljišta unutar obitelji, gdje je jedan član poljoprivredno zemljište prodao drugom članu, i to prvog nasljednog reda da izbjegne plaćanje poreza, a “izvuče” 50 posto nepovratnih sredstava na vrijednost tzv. ukupne investicije, iako zapravo nije uopće bila riječ o investiciji.

Neslužbeno doznajemo iz resornog ministarstva - da seljaci nisu bili tako skloni različitim makinacijama i lakomi na državni novac, ne bi se ni unatoč krizi ukidali operativni programi niti iznosi za kapitalna ulaganja sve do ulaska u EU. Naime, što opravdano a što neopravdano, u posljednje dvije godine iz državne blagajne “iscurilo” je više od milijardu kuna. U 2007. godini po toj je osnovi isplaćeno 250 milijuna kuna, a u 2008. i 2009. iznos za povrat je već premašio 800 milijuna kuna, i to bez navedenih 400 ili više zahtjeva jer neki stižu još poštom.

Kapitalna ulaganja ugrozila SAPARD
Smatra se, kako neslužbeno doznajemo, da je i taj sporni pravilnik, donesen za mandata Božidara Pankretića, a koji je predviđao povrat novca od čak 50 posto od ukupne vrijednosti ulaganja i to ne samo na investicije koje su realizirane putem kredita nego i na gotovo sva ulaganja iz vlastitih sredstava, jedan od glavnih krivaca što se nije više sredstava povuklo iz SAPARD-a, pretpristupnog fonda EU. Razlog je to što je natjecanje za SAPARD bilo kompliciranije i pod jačom kontrolom. U resornom ministarstvu tvrde da je, navodno, i raniji pravilnik (iz prvog Čobankovićevog mandata) koji je predviđao povrat samo 25 posto od ukupne investicije, i to samo na one dobivene putem kredita, bilo lakše držati pod kontrolom.

Kad je riječ o operativnim programima, valja podsjetiti da su prvi programi doneseni 2004. godine, s punom primjenom započelo se 2005. godine, a njime je bilo tada zamišljeno do 2008. godine povoljnim kreditima i kamatama Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) na rok od 12 godina s počekom od 2 godine podići što više novih farmi, voćnjaka, površina pod maslinama, povrćem i drugo te na taj način povećati konkurentnost naših poljoprivrednika prije ulaska u Europsku uniju. Istodobno je bio donesen model povrata dijela (tada 25 posto) sredstava na ukupnu investiciju. Budući da je za operativne programe vladao velik interes oni su, kako je navela dr.sc. Draženka Gutzmirtl, pročelnica Hrvatskog zavoda za savjetodavno-poljoprivrednu službu - Područnu službu Osječko-baranjske županije, produženi do 2010. godine. Od svih operativnih programa najveći je uspjeh postigao Operativni govedarski program, dok Operativni program razvoja svinjogojstva još nije ni zaživio, a već se ukida.

Najveći interes za OBŽ
- Za operativne programe najveći je interes bio u Osječko-baranjskoj županiji, gdje su preko Programa podignute 32 nove farme goveda te još 32 mimo Programa. Podignuto je i najviše novih nasada, oko 6.000 ha - kaže dr.sc. Gutzmirtl. Željko Kraljičak, dožupan Osječko-baranjske županije, kaže da je ukidanje operativnih programa udar na cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju. - Nakon ukidanja operativnih programa i povrata dijela sredstava na kapitalne investicije, potencijalni budući investitori usmjeravaju se prema IPARD-u. To znači vraćanje poljoprivrede unatrag jer će jedna godina za poljoprivredu sigurno biti izgubljena zbog vremena koje je potrebno da se natječaji provedu i sredstva odobre - kaže Kraljičak te dodaje da ih je prošlog tjedna zvao velik broj korisnika da provjere je li točna informacija da se ukidaju ti programi.

- Nažalost, mi kao Županija, u tom dijelu za sada ne možemo mnogo pomoći. Možemo samo istaknuti da smo vrlo razočarani jer smo imali najbrži razvoj poljoprivrede, ali i najveću iskoristivost sredstava putem operativnih programa. Osim toga što smo te projekte prihvatili, i sami smo kao Županija dodatno investirali, i to oko 200 milijuna kuna u proteklih pet godina, a što je i razlog da smo postigli najbolje rezultate iz tih programa - kaže Kraljičak.