Medare zabrinjava sivo tržište

Otkupljivači meda mogu birati hoće li ga kupiti od domaćih medara ili iz uvoza. Većina bira onaj jefiniji - iz uvoza. A u njemu se ponekad nađu sastojci koji nisu štetni za zdravlje, ali takav med nema nikakvu nutritivnu vrijednost. Problem je što na deklaraciji to ne piše. Osim toga, medare zabrinjava sivo tržište te neusklađenost laboratorija za analizu.

Zadovoljni su pčelari mednom 2018. godinom. Klimatski uvjeti bili su im naklonjeni, ali već godinama vode teške bitke s uvoznim medom, često sumnjive kakvoće, kažu.

- Mislim da je uvoz baziran na jeftinoći tog meda koji se uvozi i mislim da nije niti blizu kvalitete našeg domaćeg, ali evo otkupljivači su u mogućnosti da mogu uvozit takav med, a mi pčelari se trebamo borit da sa svojim proizvodom izađemo na tržište, govori Milan Jantolek iz Bjelovara.

Od početka ove godine uvedene su brojne promjene koje bi tu situaciju mogle urediti. I kupcima i domaćim proizvođačima važno je to da na staklenci mora biti navedena zemlja podrijetla.

- Mi svake godine imamo meda dovoljno za naše potrebe i pedeset posto da ga možemo izvesti van i naravno da ovaj med koji ulazi na tržište radi disbalans na tržištu i dešava se kao što je trenutno stanje da otkupljivači gotovo i ne pitaju za hrvatske medove, pčelari su zatrpani u skladištima i nemaju kud s medom, rekao je Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

Više od pet tisuća registriranih pčelara med, koji se redovito daje na kontrolu, sada ulijeva u dugo očekivanu nacionalnu staklenku, koja je od ove godine na tržištu. Posebna oznaka i serijski broj potrošaču otkrivaju podrijetlo svakog meda.

- Svaka od ovih oznaka nosi jedinstveni serijski broj putem kojih možemo provjeriti proizvođača odnosno na kojem pčelinjaku je med proizveden, rekao je Zdravko Barać iz Ministarstva poljoprivrede.

Kupci dobro reagiraju, kažu pčelari, a iz ministarstva poručuju da će se med strogo kontrolirati.

- To je izvrsno rješenje, ali to je trebalo i ranije napraviti. Nama ne treba tisuće tona iz Kine i kojekakvih drugih zemalja, a možemo svoj med proizvest koji je kvalitetniji i sigurniji, govori Anka Juretić iz Garešnice.

U Savezu se nadaju da će krivotvorenog meda biti manje na tržištu.

- Imamo saznanja kolega iz Slovenije, da čim smo uveli Nacionalnu staklenku da ćemo patvorine smanjiti za 50 posto. Ono što je naš osnovni cilj to je da izbjegnemo mogućnost da se netko naziva pčelarom, a nema pčele i prodaje med , rekao je Vrbos.

Pokušavaju spriječiti i širenje bolesti pčela. Varoa je već tridesetak godina prijetnja pčelinjim zajednicama, a stručnjaci kažu da je u košnicama sve češća i američka gnjiloća.

- Prošle godine imali smo u laboratoriju koji je jedini službeno ovlašten laboratorij za bolesti pčela u Hrvatskoj povećati priljev uzoraka sumnjivih na američku gnjiloću, a također možemo istaknut da je vrlo visok broj uzoraka bio pozitivan, govori Ana Tlak Gajger s veterinarskog fakulteta.

Veterinarske službe jedine su odgovorne za sanaciju bolesti, ističe profesorica Gajer.

- Često su izvor zaraze stare zaražene košnice koje nekoliko godina možda nisu korištene, također onečišćena hrana sporama, pribor, pčelinjak znači, kompletan okoliš znači vezan uz sam pčelinjak može dugo godina biti izbor zaraze, govori.

Stoga je nužna edukacija pčelara. Potreban je i veći angažman inspekcijskih službi, zato što jedino uvođenjem reda na tržište, domaći med naći će put do kupaca, pa i kad je skuplji od uvoznoga.