Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Velj 2022

Marko Fakin s pet Decanterovih zlata ide u tržišnu utakmicu s najboljim vinarijama na svijetu

Izvor: lider.media · Autor: Aleksandar Tešić  

Marko Fakin s pet Decanterovih zlata ide u tržišnu utakmicu s najboljim vinarijama na svijetu

Istarski vinar Marko Fakin u prethodnih je jedanaest godina ulagao najviše u vinograde, vodeći se poslovnom filozofijom da je kvalitetna sirovina itekako važna u proizvodnji kvalitetnih vina. Većinu proizvodnje čini malvazija, lokomotiva male obiteljske vinarije u selu Bataji podno Motovuna, najpoznatija istarska sorta koja za sobom povlači i druga vina.

Premda nakon jedanaest berbi Marko Fakin sebe smatra mladim vinarom, pet uzastopnih Decanterovih zlatnih medalja daje mu za pravo da na pitanje o razvoju svog vinskog biznisa samouvjereno ustvrdi kako će u idućih deset godina izaći sa još ozbiljnijim vinskim etiketama i ući u tržišnu utakmicu sa najboljim vinarijama na svijetu. Kako bi ostvario taj ambiciozni cilj, u idućih pet godina planira uložiti u novu vinariju, prijeći na ekološku proizvodnju i ostati posvećen kvaliteti. Velike količine ovog istarskog vinara ne zanimaju, a o širenju proizvodnje razmišlja samo do one točke u kojoj će on sam moći imati uvid i kontrolirati proizvodnju svake butelje od početka do kraja. Počeo je sa četiri naslijeđena obiteljska hektara vinograda, sada je na 37 hektara, a uz pomoć europskih poticaja uskoro ih planira podići još deset hektara.

Sa stopostotnim prinosom mogao bi godišnje proizvesti od 300 do 400 tisuća butelja, ali Marko Fakin prinos reducira, zbog koncentracije okusa koju želi postići, kako bi ostvario maksimum u kvaliteti, imao optimalne parametre i perfektno izbalansirane omjere gustoće, ekstrakta, kiselina i šećera.

- U 2020. smo bili na nekih 120 tisuća butelja, što je jako mali prinos po hektaru, ali to je vrh kvalitete. U ovom poslu je bitno uložiti puno rada i truda ali je bitno i eksperimentirati. Da biste se istaknuli u masi morate imati hrabrosti i napraviti nešto drugačije. Mi smo spremni unaprijed se odreći količine. Financijska strana mi jest važna, ali kvaliteta mi je najvažnija – upućuje nas Fakin u svoju poslovnu filozofiju vrhunske kvalitete sa kojom se uspio istaknuti i na Decanterovom natjecanju, najvažnijem u vinskom svijetu, na koje godišnje pristigne od 16 do 19 tisuća uzoraka iz cijeloga svijeta, vina svjetske klase, među njima i ona iz najjačih vinskih regija.

Istra još uvijek nije u toj kategoriji, što je postigla sa maslinovim uljem, no sve je više kvalitetnih vinara i kao vinska regija sve je prepoznatljivija. Mahom mali obiteljski proizvođači svjesni su da je jedini način kako se mogu nametnuti na tržištu upravo kvaliteta. Jedni drugima jesu konkurencija, ali pozitivna, u kvalitativnom smislu, trudeći se proizvesti što bolje vino.

– Istra je kao vinska regija nešto novo na tržištu i zanimljivi smo. Svijet nas je prepoznao. Geografski smo dobro smješteni, imamo fuziju s turizmom koji nam daje na prepoznatljivosti, naša vina su vrhunske kvalitete i to za nižu cijenu nego u nekim poznatijim vinskim regijama. Nas je ovdje u motovunskom kraju sedam vinara. Radili smo neke zajedničke akcije, držimo se zajedno, a otkad nas je više u poslu svima nam je bolje jer ljudi radije dolaze obići sedam vinarija nego samo jednu – promišlja nagrađivani motovunski vinar, svjestan da mu je razvijeni istarski turizam itekako povećao prodaju na kućnom pragu.

Najviše vina proda kroz horeca kanal, od Zagreba do Dubrovnika ali i u SAD-u i na drugim izvoznim tržištima. Za ulazak na police trgovačkih lanaca nema dovoljne količine, ali takve mu nisu ni ambicije. Njegovu hrabrost, inovativnost, ljubav, strast i posvećenost prepoznali su i u američkom Forbesu, a nakon teksta o maloj vinariji u malom selu pored malog Motovuna koja proizvodi vina svjetske kvalitete, narasla im je prodaja u SAD-u ali i na domaćem tržištu.

Pomažu i nagrade. Fakinu je najdraža ona iz 2011. sa Vinistre koja mu je bila odskočna daska, ali svakako su najvažnije one sa Decantera, najvećeg i najznačajnijeg svjetskog natjecanja u vinima. – To natjecanje, iako je sudjelovanje na njemu skupo, nam je najjeftiniji način da dođemo do izražaja i da se natječemo sa najboljima na svijetu. Jedina smo vinarija iz Hrvatske kojoj je uspjelo da pet godina za redom dobivamo zlatnu medalju na Decanteru, što bi u sportskom svijetu bilo kao da pet godina za redom osvajamo zlatnu medalju na Olimpijadi. To nam puno znači kad idemo u izvoz. Kad ljudi vide zlatne medalje sa Decantera vjeruju u to vino iako ga još nisu ni kušali – pojašnjava Fakin zakonitosti vinskog biznisa i zaključuje da je u jedanaest godina u vinarstvu najviše ulagao u vinograde, zato jer je kvalitetna sirovina jako važna stavka u proizvodnji kvalitetnih vina.


Komentari članka

Vezani članci

‘Hrvatsko vinarstvo pred najvećim je izazovom u posljednjih 20 godina’

11.06.2026.

O patvorenim vinima, uvezenom moštu koji se deklarira kao domaće vino, neuređenosti tržišta, pritiscima nakon javnih istupa i potrebi za uvođenjem novih standarda.

Obitelj Fakin gradi vinariju vrijednu četiri miljuna eura

11.06.2026.

Projekt je započet u kolovozu 2025., osmišljen kao spoj proizvodnog pogona i vinskog turizma, a otvorenje je planirano za proljeće 2027.

Sve ranija berba, a oni grožđe ostavljaju na trsu i dobivaju vrhunska vina

09.06.2026.

U vremenu globalnih trendova Ivan Gerštmajer Zelember najveću konkurentnost domaćih vinara vidi u kontinuiranom radu na kvaliteti i zadržavanju autentičnosti.

Braća Chiavalon upravljaju s 30.000 maslina: Da danas sade nove, polovicu bi činila rosignola

08.06.2026.

U svijetu maslinarstva gdje se odluke donose desetljećima unaprijed, iskustvo često vrijedi više od bilo koje analize. Upravo zato je zanimljivo čuti odgovor poznatog maslinara Tedija Chiavalonea na pitanje koju bi sortu odabrao kada bi danas ponovno podi

Bavarci preplavili Istru - na poluotoku ih se odmara 90 tisuća

01.06.2026.

U dijelu njemačkih pokrajina traju dvotjedni školski praznici pa su Nijemci, osobito Bavarci, preplavili Istru. Od oko 130 tisuća turista, na poluotoku ih je gotovo 90 tisuća. Napunili su hotele, dio privatnog smještaja i kampove

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1576 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk