Sve ranija berba, a oni grožđe ostavljaju na trsu i dobivaju vrhunska vina

U vremenu kada se vinska scena sve brže mijenja pod utjecajem trendova i potrošačkih navika, dio vinara svjesno bira drugačiji put i to onaj koji se oslanja na kontinuitet, autentičnost i prepoznatljiv stil.

Među njima je i mladi baranjski vinar Ivan Gerštmajer Zelember, predstavnik četvrte generacije obiteljske vinarije, koji naglašava da uspjeh vidi upravo u dosljednosti.

Kasna berba za slađa vina
"Možemo slobodno reći da imamo svoj obiteljski stil vina. Zajedničko svim našim vinima je stil kasne berbe i izraženiji ostatak šećera", ističe. Dodaje kako se u proizvodnji ne vode aktualnim trendovima poput rosea ili pjenušavih vina, već ostaju vjerni onome što najbolje rade i što su njihovi kupci već prepoznali, a to su vina s ostatkom neprevrelog šećera.

Takav pristup, objašnjava, njeguje se generacijama, a on je odlučio nastaviti upravo u tom smjeru. U njihovoj paleti nalazi se osam sorti, među kojima dominiraju graševina, chardonnay i rajnski rizling, dok manji udio čine traminac, sivi i bijeli pinot te crne sorte poput cabernet sauvignona i frankovke.

Posebno ističe graševinu kao najtraženije vino među kupcima. Iako ranije nije bila uobičajena za izborne berbe, danas sve više vinara poseže za takvim pristupom.

Prema njegovim riječima, Baranja za to ima iznimne preduvjete, od klime i tla do utjecaja Dunava i specifičnih mikroklimatskih uvjeta koji pogoduju razvoju kvalitetnog grožđa.

Klimatske promjene diktiraju tempo
Proizvodnja vina danas se susreće s brojnim izazovima. Klimatske promjene značajno utječu na dinamiku berbe. Kako navodi Zelember, njezin početak pomaknuo se znatno ranije nego prije desetak godina. Dok se nekad započinjalo sredinom studenoga, danas već krajem kolovoza ili početkom rujna postoje uvjeti za berbu pojedinih sorti.

Unatoč tome, u njihovoj vinariji nastoje zadržati grožđe što dulje na trsu kako bi postigli željeni stil. "Takva odluka rezultira višim sadržajem šećera, a posljedično i višim alkoholima te kompleksnijim vinima izborne berbe, koja se svrstavaju u kategoriju vrhunskih vina", pojasnio je.

Kada je riječ o tržištu, najveći dio kupaca dolazi im iz Hrvatske. "Najčešće su to domaći gosti iz cijele zemlje", kaže Gerštmajer, dodajući kako stranih turista još uvijek nema u velikom broju, iako je u posljednje vrijeme primijećen blagi porast dolazaka iz Nizozemske.

Smatra da domaći potrošači sve više prepoznaju kvalitetu domaćih vina, što se odražava i na rast cijelog sektora. "Kako raste Hrvatska, tako raste i Baranja. I po kvaliteti vina i po broju gostiju", zaključuje ovaj mladi vinar.