Marijo Batur planira unaprijed i vadi mladi krumpir dvaput u godini

Iako su polja tijekom zime mirna, pripreme za novu sezonu uzgoja krumpira već su u punom jeku. Upravo zimski mjeseci pravo su vrijeme za planiranje proizvodnje, odabir sorti i nabavku certificiranog sjemena.

Jedan od proizvođača je Marijo Batur (naslovna fotografija), nositelj istoimenog OPG-a iz mjesta Smilčić u sastavu grada Benkovca u zaleđu Zadra, koji svake godine povećava površine pod povrćem. Time se bavi, kaže nam, zadnjih osam godina, a osim toga uzgaja i masline.

"Prošle smo godine imali povrće na preko 20 hektara, od čega je proljetni krumpir bio na 10 hektara, a jesenski na 4 hektara", ispričao nam je te rekao da tako ima dva turnusa godišnje mladog krumpira kako bi zadovoljio potražnju onoga kraja. Zbog toga bira rane sorte, prvenstveno Safrane, koja je, ističe, izvrsnih kulinarskih svojstava te Loane koja dolazi nekih 5-6 dana nakon nje, koja je visokoprinosna.

Prinosi su od onog najranijeg datuma vađenja, a to je kraj svibnja, bili oko 25 tona po hektaru, do zrelijeg krumpira do 40 tona po hektaru, uz neizostavno navodnjavanje kap na kap.

"Ne valja šarati"
Sjeme od samih početaka nabavlja od tvrtke Agrovelebit d.o.o. od koje je, kaže, i dobio svu edukaciju što se uzgoja krumpira tiče, a i danas uspješno surađuju jer im dio svog uroda predaje u skladište u Gospiću, dok dio prodaje na kućnom pragu. Osim toga, ukoliko mu zatreba nešto od mehanizacije, zna da na njihovu pomoć može računati.

"Isprobao sam ja i neke druge sorte drugih dobavljača, ali nisam bio toliko zadovoljan kao s ovima. Znate, ne valja šarati, kad nađeš nešto što ti odgovara, držiš se toga", poručio je Batur, kojem u proizvodnji osim njih petero zaposlenih pomaže i pet sezonskih radnika, jer posla bude puno. Znao je s drugim sortama imati problem s čestom pojavom plamenjače, dok kaže da kod Safrane i Loane nema tih problema, i dok se odrađuje redovna zaštita, usjev bude zdrav.

U sadnju krumpira planira krenuti, ovisno o vremenskim uvjetima, sredinom veljače, a sjemenski materijal mu je Agrovelebit već dostavio i trenutno je u fazi naklijavanja. To znači da se sjeme drži u mraku na nekih 18-20 stupnjeva da pusti klicu, zatim se spušta temperatura i iznosi na svijetlo kako bi klica ojačala i zazelenila i kako bi bilo lakše manipulirati njome. Tada se krumpir dva tjedna prije sadnje reže na 3-4 dijela, svaki sa svojom klicom. Tako posađen dolazi ranije i i daje veće plodove.

Za narednu sezonu planira oko 15 hektara staviti pod krumpir, nadajući se da će, osim dobrog prinosa, i otkupna cijena biti bolja, budući da je ove godine zbog uvoznog lobija bila dosta niska.

Godinama vjeran istim sortama
S niskom otkupnom cijenom mladog krumpira ove se sezone borio i Dean Vitasović, vlasnik tvrtke Povrće Vitasović d.o.o. iz Pule, koji uzgaja povrće na 30 hektara. "Sretni smo da je prinos, uz navodnjavanje tifonima, bio iznimno dobar", ispričao nam je ovaj iskusni proizvođač koji se povrćarstvom bavi 40-ak godina.

Poznate su mu sorte sjemenskog krumpira proizvođača Germicopa s kojima se susreo još prije 20-ak godina, a kojeg zastupa Agrovelebit. I on je vjeran njihovim Loane i Safrane zbog podneblja i uvjeta tla, koje mu daju vrlo dobre rezultate. S vađenjem kreću oko 1. lipnja i prinosi budu oko 25 t/ha, da bi za nekoliko dana narasli i do 40 t/ha.