Margeta: Država pogoduje “velikima“ na štetu malih poljoprivrednika

Stanje hrvatske poljoprivrede postalo je toliko alarmantno da su svoj glas za spas sela sve više (i to kako navode bez političkih konotacija) počeli dizati znanstvenici i stručnjaci.

Jedan od njih je i Vladimir Margeta, doc. dr. sc. sa Zavoda za specijalnu zootehniku Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku koji se osvrnuo na jednu (tko zna više koju po redu) apsurdnu situaciju.

Naime, kako navodi dr. Margeta, gotovo nevjerojatno zvuči podatak da je ekološka poljoprivreda jedan od naših glavnih aduta s kojim bismo mogli konkurirati na zahtjevnom globalnom tržištu, a da su poticaji za držanje zaštićenih autohtonih pasmina domaćih životinja smanjeni za 50% u odnosu na zakonom propisane iznose.

- Ovaj podatak ne bi bio toliko začuđujući da istovremeno nisu isplaćeni poticaji (konkretno u svinjogojstvu) za hibridne krmače iz uvoza u iznosu većem nego što je iznos za autohtone 'zaštićene' pasmine (crnu slavonsku i turopoljsku svinju). Postavlja se pitanje u čijem interesu se radi ovakva isplata poticaja?! U Republici Hrvatskoj ima samo nešto više od 1.000 grla zaštićenih autohtonih pasmina svinja, dok, s druge strane, imamo gotovo 35.000 hibridnih krmača. Budući da se sve jedinke autohtonih pasmina nalaze kod malih uzgajivača, a sve hibridne krmače isključivo na velikim farmama u vlasništvu velikih proizvodnih sustava, postavlja se pitanje komu se išlo u prilog prilikom donošenja odluke o ovakvoj isplati poticaja?! Jasno je da se opet pogodovalo tzv. velikima na štetu malih poljoprivrednika, čime se i na ovaj način slabi njihova pozicija i onemogućuje im se da opstanu u svojoj proizvodnji - kaže dr. Margeta te dodaje kako se s jedne strane naglašava značaj naših autohtonih pasmina kao dijela naše baštine, a s druge strane čini sve kako bismo ostali bez tog najvrjednijeg dijela - našeg stočarstva.

Dr. sc. Margeta dodaje kako je sve očitije da Hrvatskoj ne trebaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ostanak ljudi i razvoj sela, autohtone pasmine domaćih životinja, zaštita i očuvanje okoliša, a ni vlastita poljoprivreda i proizvodnja hrane.

Dr. Margeta se osvrnuo i na mjere iz Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. godine koje čine temelj povlačenja sredstava iz fondova EU.

- Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske u pripremi Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. godine predložilo je osam mjera (od ukupno ponuđenih 20) za 2014. godinu (tzv. Prijelazna godina), na temelju kojih bi se povukla sredstva potpore iz strukturnih fondova EU. Na popisu se nalaze mjere ulaganja u materijalnu imovinu, razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva, osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, agro - okoliš i klima, ekološka poljoprivredna proizvodnja, očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i specifičnim ograničenjima u poljoprivredi, osiguranje usjeva, životinja i biljaka, lokalne inicijative (LEADER). Obrazloženje resornog Ministarstva za odabir upravo ovih osam mjera jest to da se ovim mjerama omogućuje najbrže povlačenje sredstava iz strukturnih fondova i da je provedba navedenih mjera najmanje zahtjevna, te da ni druge članice EU ne koriste sve ponuđene mjere iz programa ruralnog razvoja. Ne ulazeći u opravdanost argumentacije za odabir ovih osam mjera, ne može se pobjeći od činjenice da je broj odabranih mjera premali u odnosu na ponuđeno i da se, možda, propušta prilika pozicioniranja i otvaranja mogućnosti za buduće efikasnije korištenje i drugih mjera koje nisu obuhvaćene ovim prijedlogom, kaže dr. Margeta.

Uzimajući u obzir trenutačno stanje u stočarstvu Republike Hrvatske te nikad nižu razinu samodostatnosti u ovoj proizvodnji, vidljivo je, dodaje dr. Margeta, da ni ove predložene mjere ne obuhvaćaju ovu poljoprivrednu granu u mjeri koja bi bila nužna za njezinu održivost.