Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Velj 2009

Maraska: Udvostručen izvoz bezalkoholnih pića

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivićev Balen  

Maraska: Udvostručen izvoz bezalkoholnih pića

Četiri najveća hrvatska proizvođača pića bilježe u 2008. ukupan rast izvoza od 26 posto više nego pretprošle godine. Prema podacima Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača, najveći dio ostvarila je zadarska Maraska s udvostručenim rastom izvoza koji iznosi 96 posto.

Maraska je ostvarivši indeks ukupnog rasta od 26 posto zabilježila snažan rast kao proizvođač u svim kategorijama bezalkoholnih pića. U kategoriji voćnih sokova ostvarila je rast od 39 posto, u kategoriji osvježavajućih bezalkoholnih pića 21 posto, te u kategoriji sirupa rast od 11 posto.

Ukupni prihodi tvrtke u prvih devet mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje pretprošle godine, bili su povećani za devet posto, a prihodi od prodaje u Hrvatskoj bili su povećani za 12,5 posto.

Maraska je, kao proizvođač likera i sokova izvorne dalmatinske višnje maraške kojoj nema premca u svijetu, i najjači hrvatski izvoznik alkoholnih pića. Proizvodni asortiman Maraske vrlo je bogat i raznolik, a podijeljen je na alkoholni i bezalkoholni program, tj. likeri, voćni sokovi i voćni sirupi, s ukupno oko 40 proizvoda. Najpoznatiji proizvodi su likeri, od kojih prednjači svjetski poznati maraschino, cherry brandy i šerika, blagi voćni liker koji se izvozi kao desertno vino, te rakija kirsch i rakija mare, ekskluzivno žestoko piće. Zatim proizvode pelinkovac, vlahovac i orahovac, najprodavanije aperitive, te smeđi rum, rum-punč i dr.

»Maraskini likeri i sirupi prodaju se na mnogim stranim tržištima od SAD-a, Japana, Australije, Kanade, Rusije, Švedske, Njemačke, Belgije, Danske, Vatikana, BiH, Slovenije i drugih zemalja«, kaže Mario Marinov, voditelj marketinga i izvoza Maraske. U svijetu je od Maraskinih proizvoda najtraženiji čuveni liker maraschino, za njim ne zaostaju ni pelinkovac, orahovac, kruškovac, cherry brandy, kirsch, šljivovica i dakako amarena, sirup od višnje maraške, kao i sirupi od drugih vrsta voća.

Proizvodnja maraschina počela je u Zadru još u 16. stoljeću, postao je poznat u svijetu, a u njemu su posebno uživali na europskim kraljevskim dvorovima. Proizvodi se od višnje maraške koja uspijeva jedino u Dalmaciji, od zadarskog do makarskog područja, a svi dijelovi maraške od ploda, peteljke do koštice iskoristivi su. Meso se koristi u proizvodnji sirupa i sokova, a list mladih izboja, koji se bere nakon višnje, služi za dobivanje posebne arome koja se dodaje najizvornijem hrvatskom likeru maraschinu.

Od koštice se radi kvalitetna rakija, poznata višnjevača. Već nakon tri godine stablo daje plod, iako je najbolja berba nakon pet godina, a najisplativija je od desete do 20. godine, dok je njezin vijek 30 godina.

Tijekom Domovinskog rata uništene su stotine tisuća stabala maraške u Ravnim kotarima (Škabrnja, Nadin, Zemunik, Smilčić). Zahvaljujući Maraski, čiji su nasadi uz brojne nasade individualnih poljoprivrednika također bili uništeni, već 1993. godine počela je ponovna sadnja. Maraska je besplatno dijelila sadnice poljoprivrednicima, a osim sadnica, tvornica je dijelila i gnojiva, zaštitna sredstva i stručnu pomoć te im jamčila siguran otkup i plaćanje u roku od 15 dana.

Iako je Maraska na predjelu Vlačine pokraj Zemunika već podigla vlastite nasade maraške, nije prekinula otkup višnje od individualnih proizvođača. U tvrtki ističu da ako žele dostići visoki stupanj razvitka, što znači biti jedinstveni ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi i svijetu, u paleti proizvoda od višnje maraške moraju osigurati vlastitu sirovinsku bazu, a najbolji korak je sadnja vlastitih plantaža. Koriste stajsko gnojivo s farme krava u Bokanjcu, što je i temelj ekološke proizvodnje.


Komentari članka

Vezani članci

Od nule do najvećeg proizvođača šampinjona na sjeveru Hrvatske

14.09.2026.

Posljednjih godina i broj proizvođača u laganom je opadanju, jer stariji odlaze u mirovinu, a mlađi se nekako baš i ne odlučuju za tu vrstu proizvodnje. Iznimaka ipak ima. Jedna od njih je obitelj Katalenić iz okolice Varaždinskih Toplica, koja je u samo

Generacijska obnova u poljoprivredi prioritet zajedničke poljoprivredne politike

04.09.2026.

Generacijska obnova u poljoprivredi jedna je od najvažnjih tema u ovom sektoru i mora ostati ključan prioritet zajedničke poljoprivredne politike i nakon 2027., istaknuto je u četvrtak na otvorenju Konferencije o generacijskoj obnovi u ruralnim područjima

Mario Gracin preselio se iz Zagreba na Hvar radi regenerativnih vrtova

02.09.2026.

Uz to što dizajnira, uređuje i održava regenerativne vrtove na Hvaru, Mario pokušava i educirati nove generacije. Kako kompostirati, kako privući oprašivače, neke su od tema radionica koje provodi.

Zadar i turizam: Gužve, pritisak na infrastrukturu i nezadovoljni građani

26.08.2026.

Dok se zbrajaju dolasci, noćenja i novac, dio lokalnog stanovništva u turističkim destinacijama broji dane do jeseni. Grad Zadar provodi analizu stanja kako bi sljedeće srce sezone dočekao spreman te krenuo u pretvaranje stare gradske jezgre u pješačku zo

Za osiguranje poljoprivredne proizvodnje 23 milijuna eura, evo do kada se možete prijaviti

21.08.2026.

Maksimalni godišnji iznos potpore koji jedan korisnik može ostvariti iznosi 75.000 eura. Intenzitet javne potpore je 70 posto prihvatljive premije osiguranja

Tag cloud

  1. 2912 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1531 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1369 članka imaju tag industrija
  12. 1271 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 528 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk