Male vinarije bolje prolaze u krizi

Niti proizvođači 'dobre kapljice' usred posvemašnje financijske krize nisu ostali pošteđeni. Naime, hrvatski vinari već mjesecima osjećaju pad prodaje, imaju probleme s naplatom potraživanja, i neki će odmah, poput Kutjeva, stanje u vinogradarstvu opisati 'katastrofalnim'.

Uzrok tome, navode iz Kutjeva, je sivo tržište na kojem se prodaje 70 posto vina u Hrvatskoj, a osim toga, mnogi mali proizvođači ne plaćaju svoje obveze državi. Veću nepravdu vide i u procesu državnog stimuliranja novih vinograda jer je zbog nemara države stradala kvaliteta vina. Ipak, još uvijek se užurbano sade novi vinogradi budući da će se taj proces zaustaviti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju koja je puna vina, s godišnjim viškom od 40 do 60 milijuna hektolitara ili oko 20 posto ukupne proizvodnje.

Poznati proizvođač vina, Vlado Krauthaker, također se teško nosi s krizom, a najveći problem vidi u cijeni, te bezobzirnosti ugostitelja.

"Traži se što jeftinije, a litra vina u ugostiteljskom objektu toliko naraste da nije prihvatljiva gostu", kazao je kutjevački vinogradar koji je prošli mjesec snizio cijene svog vina za 40 posto, pokušavajući biti primjer drugima. Krauthaker smatra da će u nadolazećem razdoblju male vinarije bolje proći jer će se prilagoditi i neće trpjeti velike gubitke. Prema njemu, male vinarije su u povoljnije položaju jer su cjenovno prihvatljivije, pogotovo s rinfuznim vinom, dok veliki proizvođači imaju znatnije troškove.

S druge strane, Hrvoje Bošnjaković, voditelj financija Iločkih podruma, vjeruje da su ipak veliki vinari u prednosti jer su dugotrajno u industriji i nemaju toliki omjer između prihoda i zaduživanja. Iločki podrumi su u prvih šest mjeseci ove godine prihodovali 22 milijuna kuna od prodaje vina, četiri milijuna više nego lani, a prodaja im je, za razliku od Kutjeva, porasla za čak 25 posto. Bošnjaković ipak kaže da i njih 'steže' problem naplate jer je stanje takvo 'kao da prodaja nije naplaćena pet mjeseci', pa su se odlučili na kompenzaciju, te ulaganja u maloprodaju.

Inače, vinskom se proizvodnjom, koja i nije generalno visokoprofitabilna, bavi preko sto tisuća hrvatskih obitelji, a prosječna veličina vinograda je manja od jedan hektar. Svi naši vinogradari ukupno godišnje proizvedu 300 milijuna kilograma grožđa i oko 20 milijuna hektolitara vina ili oko 35 litara po stanovniku.

Pritisak uvoznih jeftinijih vina koja čine trećinu prometa sve je veći, pa naše visoke cijene (prosječna boca vina je 45 kuna) zajedno sa snažnom i upečatljivom promocijom piva uzrokuju pravi 'udar na gemišt'. Osim toga, trendovi u vinskoj industriji se mijenjaju, a na ljestvici svjetskih proizvođača sve su više zastupljena vina iz dosada netipičnih 'vinskih' zemalja poput SAD-a, Kine, ili Australije. Danas je Kina šesta zemlja po proizvodnji vina i godišnje posadi vinograda koliko mi ukupno imamo.

Zbog toga iz Ministarstva poljoprivrede sugeriraju čvrsto povezivanje kako bi se zajedničkim istupanjem na tržište pronašla šansa da vina poput dalmatinskog Plavaca i istarske Malvazije ipak uspiju pronaći svoje mjesto na delikatnom europskom tržištu od 500 milijuna potrošača.