Hrvatska vina gube bitku s vremenom i tržištem: sve manje vinograda, sve više uvoza

Najnoviji podaci Međunarodne organizacije za lozu i vino, OIV-a, pokazuju da je hrvatska proizvodnja u 2025. godini iznosila 699.000 hektolitara, odnosno nešto manje od 70 milijuna litara vina.

Bio je to rast od 15,9 posto u odnosu na klimatski katastrofalnu 2024., kada je proizvodnja pala ispod 50 milijuna litara, na najmanju razinu u hrvatskoj povijesti.

Ni svjetska proizvodnja te godine nije prošla bolje. Spustila se na razinu iz 1964., odnosno na najmanju količinu u posljednjih 60 godina.

Hrvatska danas proizvodi oko 0,3 posto svjetskog vina, dok na nas otpada približno 0,5 posto svjetske potrošnje. Službeno smo konzumirali 937.000 hektolitara, odnosno 93,7 milijuna litara vina.

Razliku između proizvodnje i potrošnje pokrili smo uvozom od 300.000 hektolitara ili 30 milijuna litara, dok je izvoz iznosio samo 31.000 hektolitara, odnosno 3,1 milijun litara.

To znači da zemlja s dugom vinogradarskom tradicijom uvozi gotovo deset puta više vina nego što ga izvozi. Hrvatska je 24. svjetski proizvođač vina, 31. prema potrošnji, 49. prema izvozu i 35. prema uvozu. Sve to ostvaruje sa službenih 21.433 hektara vinograda, po čemu se nalazi na 38. mjestu u svijetu.

Pritisak tržišta

Površine vinograda, količina grožđa, proizvodnja vina i potrošnja u Hrvatskoj kontinuirano padaju. Koliko je taj pad snažan pokazuje usporedba s 2000. godinom, kada smo imali 63.425 hektara vinograda i proizvodili gotovo 200 milijuna litara vina. Rekordne 1988. godine proizvedeno je čak 227 milijuna litara.

Svjetsko tržište pritom ne ide u prilog domaćim proizvođačima. Proizvodnja i potrošnja vina padaju, svjetska trgovina slabi, a pritisak viškova raste. Velike vinske zemlje zato traže nova tržišta i hrvatskim kupcima nude vina po cijenama s kojima se domaći proizvođači teško mogu natjecati.

Svjetske površine pod vinogradima u 2025. smanjene su za 0,8 posto, na sedam milijuna hektara. Bila je to šesta uzastopna godina smanjenja vinogradarskih površina. Krčenje traje u nekoliko velikih vinogradarskih zemalja, a najizraženije je kod sorti namijenjenih proizvodnji vina.

Globalna proizvodnja iznosila je 227 milijuna hektolitara, samo 0,6 posto više nego povijesno loše 2024. godine. Bila je to treća uzastopna godina niske proizvodnje, kao posljedica klimatske nestabilnosti i prilagodbe proizvodnje sve slabijoj potražnji.

Svjetska potrošnja procijenjena je na 208 milijuna hektolitara, što je 2,7 posto manje nego godinu prije. Pad je posljedica promjena na razvijenim tržištima, novih potrošačkih navika i gospodarskog pritiska na kupovnu moć.