Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Ruj 2010

Krave s hi-tech farme daju dvostruko više mlijeka

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Maja Sajler Garmaz  

Krave s hi-tech farme daju dvostruko više mlijeka

Farma krava »Salaš« u Marijancima, nedaleko od Valpova, već drugu godinu ponosno nosi titulu najbolje hrvatske farme. Njihova grla pasmine holstein friesian već nekoliko godina s hrvatskih stočarskih izložaba odnose šampionske titule, a prema proizvodnji mlijeka uvelike premašuju hrvatski prosjek. »Nismo mi ni najveća ni najmodernija farma. Izdvojeni smo kao najbolji, jer imamo najveću proizvodnju mlijeka po kravi«, skromno nam je kazao domaćin Josip Dukmenić, vlasnik »Salaša«. Dok je hrvatski prosjek oko 6000 litara mlijeka po grlu godišnje, krave s Dukmenićeve farme prošle su godine po grlu dale čak 10.327 litara prvorazrednog mlijeka. Da to nije slučajnost, dokazuje i podatak iz 2008. godine kada su proizveli 10.014 litara po grlu.

Sve mlijeko plasiraju u Vindiju, a godišnje uprihode oko 15 milijuna kuna. Na farmi imaju oko 700 grla i na godinu proizvedu oko 3,2 milijuna litara mlijeka. Vrijeme laktacije traje ima 305 dana jer dva mjeseca ostavljaju kao pripremu za teljenje. Tako ih je svakoga dana na mužnji između 280 i 340. Osim toga, od trenutka kada tele dođe na svijet do početka proizvodnje potrebno je dvije godine. U to vrijeme junice imaju svoj prvi okot. »Farmu smo, s pomoću dugoročnoga kredita, sagradili 2004. godine. Do tada sam bio isključivo ratar. Kada sam uvidio da se ne može živjeti samo od toga, odlučio sam spojiti ratarsku i stočarsku proizvodnju«, kaže Dukmenić i dodaje kako danas gotovo svu hranu za farmu proizvode sami, a svake godine uspiju uložiti i u mehanizaciju i objekte.

Te 2004. farmu su popunili uvevši 330 grla iz Nizozemske. Od tada nisu kupili ni jednu junicu; sva telad i junice koje danas imaju rođene su na farmi. »Odmah smo se odlučili za uzgoj vlastitog podmlatka. Bez toga ni jednoj farmi nema budućnosti«, kaže. Dodaje kako su svojom proizvodnjom uspjeli dokazati da se i u Hrvatskoj, iako su im majke iz Nizozemske, mogu proizvesti kvalitetne junice, jer su grla ovdje osjemenjena i uzgojena. Sjeme bikova kupuju u reprodukcijskom centru u Križevcima. S pomoću napredne tehnologije, u ponudi imaju i bikovsko sjeme sa željenim ženskim spolom teladi, »seksirano sjeme«, koje pomaže uzgajivačima postizanje većeg broja ženskog podmlatka. Na farmi su vrlo oprezni u odabiru sjemena, pomno pregledavaju kataloge bikova, a imaju i program koji određenoj kravi pronalazi idealnog partnera.

»To je cijela znanost. Zato na farmi od prvoga dana imam veterinarsku službu s dva veterinara i dva tehničara. Oni su moja desna ruka«, ističe Dukmenić. Kaže da stalno surađuju s Darkom Gerešom, stručnjakom za reprodukciju sa zagrebačkog veterinarskog fakulteta. Osim toga, na njegovoj farmi, za razliku od mnogih drugih gdje to rade tehnolozi, brigu o prehrani vodi veterinar. »Naše krave moraju imati vrhunsku hranu i vrhunsku zdravstvenu skrb. Hrana je broj jedan. Uz to, moraju imati kvalitetan smještaj, sve mora biti čisto te moraju imati svoj mir«, objašnjava Dukmenić.

Da bi mogli ispunjavati sve te uvjete, na farmi trenutačno imaju 50 ljudi u stalnom radnom odnosu. »Mogao sam ja imati i 15 ljudi manje, ali onda bi zaposleni bili pretrpani poslom, a njihovo bi se eventualno nezadovoljstvo odrazilo i na proizvodnju. Mi redovno isplaćujemo regrese, božićnice, uskrsnice, jubilarne nagrade i svaki prekovremeni sat. I svaki radnik mora imati jedan dan u tjednu slobodan. S manje ljudi to bi bilo nemoguće izvesti jer farma ne poznaje praznike, blagdane, nedjelje. Na njoj ima posla svaki dan«, tvrdi naš domaćin, te zaključuje kako su njihovi odlični rezultati postignuti po jednostavnoj formuli - ako su zadovoljni radnici, bit će zadovoljne i krave.


Komentari članka

Vezani članci

Cilj je imati dvadeset Wandijinih lokacija u sljedeće dvije-tri godine

26.10.2026.

U projekt koji se temelji na VR-u bračni je par uložio je 700-tinjak tisuća eura, pokusni projekt mogao bi se uskoro proširiti izvan RH

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Zlatna žutica poharala vinograde: Naređeno krčenje njih 127

20.10.2026.

Fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata (DIRH) provela je tijekom rujna i prve polovice listopada ciljane nadzore vinograda radi suzbijanja zlatne žutice vinove loze, pri čemu je ta bolest utvrđena u 127 vinograda, te je radi sprječavanja daljnjeg

Čepinski kupus dobio europsku zaštitu, prepoznat će se po posebnoj oznaci

19.10.2026.

Europska komisija donijela je Provedbenu uredbu kojom se naziv “Čepinski kupus” upisuje u registar Zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) na razini cijele Europske unije. Time je taj tradicionalni slavonski proizvod dobio najvišu pravnu zaštitu i prepoznatlji

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2748 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1382 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk