Kako kompostirati na veliko?

Kompost sadrži humusne spojeve koji zemlju čine plodnijom. Razlog tome je svojstvo humusa da apsorbira vlagu i rastvara (zadržava) mineralne tvari potrebne za napredovanje biljaka.

Kompostiranje je prirodan proces razlaganja organskih tvari namijenjenih ekološkoj preradi domaćeg gnojiva s visokim udjelom humusa. Provodi se postupno te u kontroliranim uvjetima. Važnu ulogu imaju mikroorganizmi koji biološki razlažu biljne organske otpatke na jednostavnije dijelove koji se zatim pretvore u spojeve humusa.

To je zapravo proces reciklaže organskog, odnosno "bio otpada" kojim se dobiva ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo - kompost.

Ovim rješavamo problem biljnog organskog otpada iz kuhinje i s proizvodnih parcela, a u isto vrijeme dobivamo kvalitetno organsko gnojivo s kojim ćemo obogatiti zemlju u povrtnjaku ili na njivi. Tako obogaćena zemlja moćno će ojačati biljke koje će zbog toga biti otpornije na štetnike i uzročnike bolesti. Hrana ili poljoprivredni proizvodi dobiveni bez upotrebe kemijskih sredstava imaju bolju kvalitetu i nema štetnih utjecaja na zdravlje ljudi. Kompostiranje je, dakle, jedan zatvoreni krug suradnje čovjeka i okoline u kome svi profitiraju.

Način odlaganja
Na jednom kraju dvorišta, koje je zaklonjeno od izravnog osvjetljenja i udara vjetrova, pripremi se teren za kompostiranje koji se raščisti i poravna, a zatim se nanese sloj zemlje koja dobro upija tekućinu, pokrije se slojem slame, pljeve ili lišća. Oba sloja imaju zadatak upiti tekućinu s otopljenim hranjivim elementima koji se cijede iz gomile.

Iznad sloja slame, pljeve ili lišća slažu se biljni ostaci i biljni otpaci u rastresitim slojevima od 15 do 25 cm kojima se, po potrebi, dodaje vapno. Slojevi biljnih otpadaka vlaže se vodom, rijede i pokrivaju slojem vrtne zemlje. Ovakvo slaganje slojeva biljnih otpadaka i zemlje nastavlja se do visine jedan do dva metra. Na kraju se gomila ovakvog materijala pokrije slojem zemlje od oko 20 cm u koju se zasije sjeme biljaka s krupnim lišćem (bundeva, tikve) radi zaštite od izravnog osvjetljenja.

Dodavanje vapna i povremeno vlaženje doprinose ubrzanju razlaganja organskih tvari. Iz istog razloga se miješa - premješta kompost s jedne gomile na drugu u neposrednoj blizini. Pri miješanju se osvježava kisikom, što doprinosi razmnožavanju mikroorganizama koji razlažu organske tvari, a dobiva se i homogenija masa. Onaj biljnog podrijetla je obično poslije tri do šest mjeseci pogodan za upotrebu, odnosno kada je masa humificirana i kada se materijal iz koga je nastao ne može raspoznati.

Sastav komposta može se poboljšati dodavanjem pojedinih mineralnih gnojiva (dušičnih, fosfornih, kalijevih). To je univerzalno gnojivo i koristi se u svako vrijeme i za sve kulturne biljke. Njegovo djelovanje je brzo i obično traje samo jednu godinu.

Svojstva
Zreli kompost sadrži od 70 do 80 posto organskih tvari, dušik, fosfor, kalij i kalcij. Fosfor brzo djeluje, dok dušik djeluje nešto sporije. Sadrži i humusne spojeve koji zemlju čine plodnijom. Razlog tome je svojstvo humusa da apsorbira vlagu i rastvara (zadržava) mineralne tvari potrebne za napredovanje biljaka.