Kako je slavonska farma uspjela uzgojiti vrhunsko stado mliječnih krava?

Farma Salaš u Marijancima, mjestu u Osječko-baranjskoj županiji, nedaleko od granice s Mađarskom, raste i razvija se uz pomoć nove tehnologije i genetike. Njihovo stado je toliko napredovalo da je prošlu godinu završilo kao najbolje u Hrvatskoj po proizvodnji.

Sve je počelo prije 18 godina kada je vlasnik farme Josip Dukmenić donio odluku o restrukturiranju svog poslovanja. Dio ratarske proizvodnje koja se odvijala na 1.130 hektara zemljišta, odlučio je preusmjeriti u stočarstvo i proizvoditi mlijeko, bez prethodnog iskustva.

Napravili su izmuzište s glavnom stajom te uvezli junice mliječne pasmine.

Danas je na farmi 450 grla, a cilj im je ne povećavati stado nego se koncentrirati na način uzgoja koji će rezultirati još većom kvalitetom mlijeka.

Ako veterinar ima puno posla, farma ne posluje dobro
Doktor veterinarske medicine i menadžer na ovoj farmi, Berislav Vulić, ispričao nam je kako je farma nastala i kojim aplikacijama se koriste u selekciji i sparivanju.

Stočarska proizvodnja, kaže on, pokrenuta je uvozom 330 steonih junica holštajn-frizijske pasmine iz Nizozemske, koje su se pokazale kao najmliječnije krave na svijetu.

To je visoko proizvodna pasmina, koja zahtijeva top hranu i menadžment, a sve to treba biti dobro posloženo da bi od nje dobili ono što ona može dati, kazao je Vulić.

I nisu požalili, zadovoljni su rezultatima proizvodnje, jedino cijena mlijeka nije u skladu s očekivanjima, kaže on.

"Moj pristup je da, kao veterinar, trebam imati što manje posla, a on se svodi na menadžment i hranidbu kako bi se dobila zdrava životinja koja ne treba puno liječenja. Ako veterinar ima puno posla na farmi, onda ona ne posluje dobro“ rekao je Berislav.

Nakon prvotnog uvoza junica, više nisu imali potrebu dalje uvoziti. Danas se na farmi nalazi 450 krava i još toliko, što junica, što teladi.

Tijekom godina stado je toliko napredovalo da je prošlu godinu završilo kao najbolje u Hrvatskoj po proizvodnji, s prosječnim prinosom od 10.795 kg uz 4,6% masnoće i 3,5% bjelančevina.

Nova uzgojna strategija pokazala se uspješnom
Glavno muzno stado podijeljeno je u dvije skupine, jedno s visokom, a drugo s nižom proizvodnjom, a krave su smještene odvojeno kako bi ih se hranilo različitim obrocima. One koje su u prvoj laktaciji na ovoj farmi uvijek odvajaju od starijih.

“Svaka skupina krava ima vanjski prostor za vježbanje, a one koje ne daju mlijeko i junice imaju pristup pašnjacima. Međutim, zbog suše su i one dobivale puni obrok, tzv. TMR (Total mixed ration) sa sijenom, žitaricama, silažom i drugim krmivima“ istaknuo je voditelj farme.

Na ovom imanju radi 28 zaposlenika, uključujući dva veterinara. Krave se muzu dva puta dnevno u izmuzištu Westfalia koje ima 12 mjesta i s jedne i s druge strane te izgleda poput riblje kosti. Mlijeko im otkupljuje Vindija, trenutačno za 3,24 kn po litri.

Uz genetiku i savjetodavnu pomoć tvrtke VikingGenetics, od 2017. godine na ovoj se farmi provodi uzgojna strategiju koja se pokazala vrlo uspješnom - sastav mlijeka u stadu se poboljšao.

Junice i krave u prvoj laktaciji osjemenjivaju sa seksiranim sjemenom VikingGenetics Holstein Friesian X-Vik (koje ima 97 posto ženskih potomaka). Krave starijih laktacija, koje su se otelile više puta, osjemenjivaju tovnom pasminom belgijskog plavog goveda.

Navedena tvrtka nudi zgodnu aplikaciju, kaže Berislav, koja im olakšava selekciju, dok im aplikacija VikMate pomaže u sparivanju, da ne bi imali uzgoj u srodstvu te zbog njih svakodnevno napreduju u uzgoju.

"Otkako koristimo VikingGenetics, popravili smo postotak mliječne masti za 0,3 posto. Tome je doprinio i menadžment hranidbe, ali genetika ima svoj udio u tom uspjehu jer smo cijelo to vrijeme birali bikove koji su pozitivni na količinu mliječne masti“ kazao je Vulić.

Što manji remont veća si faca
U uzgoju im je cilj da krave ostvare najveći mogući Nordic Total Merit indeks (NTM). To je nordijska ocjena za vrijednost određenog bika ili krave.

Prodavatelji sjemena iz drugih država poput Njemačke ili SAD-a imaju svoje načine ocjenjivanja, pa ocjene među državama nisu usporedive. Neke zemlje daju veći naglasak na količinu mlijeka, vanjštinu goveda ili zdravlje.

"Ovisno od zemlje do zemlje, netko uvijek nešto favorizira, mi koristimo nordijske ocijene jer od njih kupujemo sjeme“, napominje Berislav.

Na Farmi Salaš koriste bikove VH Comply i VH Nader koji kotiraju visoko na ljestvici nordijskog indeksa, ali imaju i bika VH Seo PRC koji je niže na toj ljestvici, no posjeduje određena svojstva koja im odgovaraju u proizvodnji.

Promijenili su i način upravljanja stadom, a dodatni benefit je smanjenje stope izlučenja krava (broj životinja koje u godinu dana zamijene novim) s 40 na ispod 30 posto.

"Što urednije držiš krave one bolje ostaju steone i manje obolijevaju, pa nam treba manje prvotelki za stado, a što je starije stado to je više mlijeka. Ukratko, što manji remont – veća si faca“, slikovito je opisao ovaj veterinar.

Muzni prosjek ove farme je 35 litara, a godišnje proizvedu više od 4,5 milijuna litara mlijeka. Svake godine predaju sve više i više mlijeka otkupljivaču, ali broj životinja ostaje konstantan.

Kao i svaka druga mliječna farma na svijetu i ova se suočava s visokim troškovima hrane za stoku.

“Najveći problem ove farme trenutno je cijena stočne hrane, pa se trudimo biti učinkovitiji pri hranidbi kako bismo smanjiti taj trošak, koristeći softver za formulaciju obroka”, naglasio je ovaj veterinar.

U budućnosti žele pokrenuti vlastiti tov junadi, ali što se tiče broja muznih krava, neće se dalje širiti, zaključio je Berislav Vulić.