Izvoz u Njemačku porastao 19,1%, a u Sloveniju čak 39%

Hrvatski je izvoz u prva dva mjeseca 2011. iznosio 9,1 milijardu kuna, 3,9 posto više u odnosu na 8,77 milijardi kuna u istom lanjskom razdoblju, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je uvoz iznosio 14,8 milijardi kuna, 0,5 posto više u odnosu na 14,7 milijardi kuna iz istog razdoblja lani. Vanjskotrgovinski deficit bio je 5,7 milijardi kuna i smanjen je 4,4 posto u odnosu na 2010. Pokrivenost uvoza izvozom je 61,7%, 2,1% više nego u istom razdoblju lani.

Gledajući po sektorima, znatno je porastao izvoz hrane i pića (+27,6%), industrijskih materijala (+29,0%), kapitalnih proizvoda (+14,4%), metala (+47,8%), obuće (+9,6%), zlata (+60,2%)... dok je osjetno pao izvoz brodova (-31,3%). Promatrano po zemljama, izvoz je jako porastao u Japan (+203,4%), Sloveniju (+38,7%), BiH (+28,7%), Njemačku (+19,1%), Austriju (+17,9%) i Srbiju (+16,1%). Ekonomski analitičari kažu da je teško komentirati rast izvoza po pojedinim zemljama bez detaljnije statistike jer to može biti posljedica brojnih čimbenika – nova tržišta ili samo drugačiji termin isporuke dobara. Također, treba imati na umu da podaci za prva dva mjeseca predstavljaju prekratko razdoblje za izvođenje zaključaka o dugoročnijim trendovima. – Rast izvoza lani i na početku ove godine u znatnoj je mjeri posljedica oporavka gospodarstava EU. Ne treba zaboraviti da su se naši izvoznici suočili s padom narudžbi već uz drugoj polovici 2008., stoga ne iznenađuje ni brži oporavak robnog izvoza od uvoza. Ipak, teško je očekivati da su pozitivni trendovi u vanjskotrgovinskoj razmjeni, koji su rezultirali i padom deficita tekućeg računa na skromnih 1,4% BDP-a u 2010., dugoročnijeg karaktera. Naime, još uvijek su izostale reforme i mjere koje bi povećale izvoznu orijentiranost domaćeg gospodarstva – kazao je glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić. Upozorava da podaci na početku ove godine upozoravaju i na snažan pad izvoza prijevoznih sredstava (-27,3%), a neizvjestan je i utjecaj restrukturiranja brodogradnje na izvoz.

– Godine 2011. očekujemo snažniji rast izvoza usluga, odnosno prihoda iz inozemstva od turističke djelatnosti na razini od oko pet posto u nominalnim iznosima. Kada govorimo o uvozu, on će ove godine ostvariti vjerojatno snažniji rast od izvoza i to dominantno zbog rasta cijena sirovina i energenata na svjetskim tržištima te stabilizaciji osobne potrošnje, a nadamo se i određenom dinamiziranju kapitalnih ulaganja u privatnom sektoru što povećava uvoz u kratkom roku. Stoga, 2011. neto izvoz bi mogao negativno utjecati na kretanje BDP-a – kazao je Šantić.