Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Tra 2014

Hrvatski peradari: Prvih sedam za Uskrs na tržište šalje 15 milijuna jaja

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Jolanda Rak Šajn  

Hrvatski peradari: Prvih sedam za Uskrs na tržište šalje 15 milijuna jaja

Iz kaveza koji sada imaju i prečku, gnijezdo te prostor za kljucanje, čeprkanje i oštrenje kandži, iz bjelovarske Gale samo će se u uskrsnom tjednu na tržištu naći više od milijun i pol jaja. Računa se da je to desetina posla koji će koke nesilice sedam najvećih proizvođača u nas, koji drže 70% ukupne proizvodnje, obaviti u ovo predblagdansko vrijeme – zajedno će na tržište isporučiti 15 milijuna jaja. No, malim, srednjim, velikim, ekstravelikim jajima iz Gale zajedničko je to što ih nese i dalje mali broj koka u nas, kojima je prema standardima EU, koje svi hrvatski proizvođači moraju ispoštovati do 1. srpnja, osigurano i više od potrebnih 750 četvornih centimetara kaveza po kljunu.

Tristo jaja po kokici

Gala, koja u obogaćenom ili baterijskom uzgoju danas ima šest objekata sa 193.536 nesilica i godišnje proizvede oko 50 milijuna jaja, čak 300 po kokici, europsku je zadaću napravila još 2011. Prva je prehrambena tvrtka u nas koja je za ulaganja od 4,4 milijuna eura, oko 22 eura po nesilici, povukla dio sredstava iz europskog fonda IPARD, kaže njezin vlasnik i direktor Jakov Ćorić. Prva je u Hrvatskoj dobila i okolišnu dozvolu. No, iako će ovih blagdana potražnja za jajima porasti i 40%, proizvodnja u Hrvatskoj, jedna od rijetkih kojom smo samodostatni, na klimavim je nogama. Između škara trgovaca koji stalno traže jeftinije dobavljače i loše poljoprivredne politike, koju prati nelikvidnost i nerazumijevanje bankara, najpogođeniji su stočari, a među njima i peradari. Svako četvrto jaje, oko 140 milijuna jaja godišnje, daju državi. Samo je soja od 2011. poskupjela sa 1,80 na 4,50 kuna pa repromaterijal u cijeni proizvodnje čini već 50% troškova, otvarajući mogućnost sve većem jeftinom uvozu. Lani smo uvezli 740 tona ili 12 milijuna jaja. No, najgore, boje se peradari, tek slijedi. Krajem lanjske godine 96 proizvođača s čak 1,27 milijuna nesilica bilo je “neusklađeno” s EU, a kako rok od 1. srpnja istječe uskoro, Ćorić kaže da bi mogli ostati bez najmanje 450.000 nesilica koje se neće uskladiti s novim zakonom, bez čak 130 milijuna jaja!

– Ulaganja su najmanje 15 do 20 eura po kljunu. No, ozbiljnim proizvođačima s više od 40.000 nesilica predstoje i dodatna ulaganja, u okolišne dozvole, zbrinjavanje gnojiva i skladištenje po nitratnoj direktivi... što početnu svotu povećava i 30% – tvrdi Ćorić. Papirologiji nikad kraja. Poticaja nema, a dok EU svojim proizvođačima daje barem indirektne potpore pogonima za bioplin, zbrinjavanjem nusproizvoda ili pogonima za proizvodnju električne energije iz fotonapona, što u Njemačkoj manje-više imaju sve farme, hrvatski su peradari, osim proizvođača 3500 zagorskih purana i 1500 kokoši hrvatica, prepušteni sami sebi. Hrvatska kvaliteta, jaja bez GMO-a, čime se ne mogu pohvaliti i ona uvozna, tako sve češće završava u robnim markama trgovačkih lanaca.

Prepušteni sami sebi

Gala je, doznajemo, nekad 80% jaja prodavala pod svojim brandom, a danas 20%.

Marijan Lukač, čija farma u Cagincu pokraj Ivanić Grada ima oko 105 tisuća nesilica, kaže da hrvatska jaja više ne mogu konkurirati europskima. Iza njih stoje sređene države i sustav, a zna li se da je u zemljama u okruženju PDV i 15% niži nego u nas, jasno je zašto se zatvara sve više farmi. I njegova će, najavljuje. Prilagodba EU stajala bi ga najmanje milijun eura, a profit koji ostvaruje više nije dovoljan ni za goli život. Lukač d.o.o., jedna je od dvije tvrtke u RH koje proizvode i tekuća jaja. No, dok nas, kako kaže, po glavi sve više udaraju jaja iz Europe, tekuća ili tvrda hrvatska jaja u istom su problemu – i sve je manje domaće kajgane.

Ulažu milijune za usklađivanje s Europom, a ne znaju hoće li opstati

Žito, Vuka - Najveći u Hrvatskoj

Sa 210.000 nesilica tvrtka Marka Pipunića najveći je proizvođač jaja i potpuno usklađena sa standardima EU.

Perfa Bio, Donja Stubica - Stajski uzgoj nesilica

Tvrtka Marka Brajevića u stajskom (podnom) uzgoju ima 210.000 koka; u procesu prilagodbe EU ulaže 4 mil. eura.

Lukač, Caginec - Gase proizvodnju

Prilagodba EU skupa je i više im se farma ne isplati, tvrde da gase farmu sa 105.000 koka.

Piko, Jastrebarsko - Prilagođavaju se

Tvrtka Ivana Valentića ima 160.000 nesilica i u postupku je prilagodbe strogim propisima EU.

Vrana, Biograd na Moru - Još malo pa gotovi

Tvrtka američko-hrvatskog biznismena Stevea Bubala ima 100.000 nesilica i u lipnju završava proces prilagodbe.

Petričević, Stari Mikanovci - Najveći u Slavoniji

Ankica Petričević, vlasnica najveće slavonske farme konzumnih jaja, ima oko 100.000 kokoši nesilica.


Komentari članka

Vezani članci

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Zlatna žutica poharala vinograde: Naređeno krčenje njih 127

20.10.2026.

Fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata (DIRH) provela je tijekom rujna i prve polovice listopada ciljane nadzore vinograda radi suzbijanja zlatne žutice vinove loze, pri čemu je ta bolest utvrđena u 127 vinograda, te je radi sprječavanja daljnjeg

Čepinski kupus dobio europsku zaštitu, prepoznat će se po posebnoj oznaci

19.10.2026.

Europska komisija donijela je Provedbenu uredbu kojom se naziv “Čepinski kupus” upisuje u registar Zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) na razini cijele Europske unije. Time je taj tradicionalni slavonski proizvod dobio najvišu pravnu zaštitu i prepoznatlji

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk