HoReCa kanal: ‘Okretalo‘ se 2 milijarde eura godišnje, sada pada na trećinu prihoda

Tržište opskrbe turizma i ugostiteljstva, tzv. Horeca kanal, tijekom posljednjih 15 godina doživjelo je tri velika udarca – financijsku krizu, probleme u Agrokoru i nedostatak radne snage. Unatoč tim nemalim izazovima Horeca se pokazala jednom od najžilavijih i najfleksibilnijih industrija hrvatskog gospodarstva, bilježeći cijelo vrijeme dvoznamenkasti rast. Ovaj, trenutno četvrti udarac koji je zadala korona, možemo nazvati nokautom.

Niti jedan izazov do sada nije fizički zatvorio restorane i hotele (ne računajući ratno stanje) i na ovako brutalan način slomio karike lanca o kojem ovisi hrvatska turistička ponuda.

Već deset godina Lider piše o problemu nedostatka službene statistike o vrijednosti opskrbe industrije o kojoj ovisi 20 posto hrvatskog BDP-a. Stoga se držimo procjena stakeholdera, da se godišnje se u Horeci 'okrene' više od dvije milijarde eura na hranu, piće i opremanje turizma.

Kako zapravo distributivno tržište preslikava hotelsko, tako se rast i pad turističkog sektora preslikava direktno na promete proizvođača i distributera. A prema riječima hotelijera, mnogi će ove godine biti zadovoljni ako realiziraju 30 posto lanjskog prometa (od ukupno 731 kategoriziranih hotelskih objekata u Hrvatskoj, prošlog vikenda otvoreno je njih svega 133, a od ukupno 204 kampova, njih 65, pokazuju podaci eVisitora). A Horeca kanal najviše prihoda generira od hotelske industrije.

Metro je do sada stabilno držao 20-tak posto HoReCa tržišta. Početkom godine Fortenova grupa je napravila preraspodjelu distributivnog poslovanja pa se Roto dinamic fokusirao na distribuciju pića unutar Horeca kanala, dok je Konzum, kojem je krajem prošle godine pripojen Velpro centar, fokusiran na distribuciju hrane i neprehrambenih proizvoda. Takvom konsolidacijom sigurno je povećao tržišne udjele, ali sve to se nije uspjelo pokazati ove godine na terenu zbog smanjene potražnje.

Kao posljedica prijašnjih poremećaja na tržištu, mali distributeri vratili su se na velika vrata i preuzeli dio posla velikih. Gomila manjih tvrtki iz raznih dijelova Hrvatske s nekim prosječnim prometom od 100 do 200 milijuna kuna uskočilo je u igru. Lokalni dobavljači prilagodili su se novonastaloj situaciji i proširili svoje asortimane i samim time pojačali svoj tržni udio. Sve dok zločesti virus nije pomrsio račune svima - velikima i malima.

Iako se ogroman dio proizvoda za potrebe industrije i dalje uvozi, turizam ima izrazito veliki značaj za domaću proizvodnju, pogotovo hrane i pića koje se plasira kroz hotele, restorane te ostale ugostiteljske objekte.

- Za segment hrane i pića postoji i procjena prosječnoga dnevnog izdatka po turistu od 96 kuna, prema podacima Instituta za turizam. Ako uzmemo u obzir da smo u 2019. imali 108,6 milijuna noćenja, onda je ukupni iznos koji turisti troše za hranu i piće gotovo 10,5 milijardi kuna. Takva potrošnja može biti fenomenalna apsorpcija domaćih proizvoda. Stoga moramo učiniti više da proizvodnju prilagodimo potražnji te da opskrba i volumen opskrbe teku bez problema – kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica u Smarteru.

Prema podacima Smartera o prehrambenoj industriji u Horeci, najaktivniji proizvođači su u segmentu prodaje piva, mineralnih voda, bezalkoholnih pića, kave. Najveće proizvodne tvrtke poput Podravke, Vindije, Leda, Jamnice, Coca Cole, PIK Vrbovca ili Atlantic grupe su veliki izravni dobavljači hotelske industrije. No preko Velpra, Metroa i drugih manjih distributera plasira se veliki dio proizvoda manjih i srednjih proizvođačkih kompanija.

- Mogli bismo procijeniti da prihod od turizma i Horeca-e čini od 20 do 25 posto prihoda koje ostvaruje naša prehrambeno-prerađivačka industrija. No kod nekih industrija kao što je plasman vina, piva, sokova i kave kanal HoReCa-e čini značajno veći udio – kaže Blažić.