Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Srp 2026

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

Izvor: www.index.hr · Autor: Paula Hađur  

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde da su im restorani taj mjesec bili prazniji nego prošlih godina.

Kratkom šetnjom po centru Zagreba, u samoj špici sezone, snimili smo situaciju: restorani su oko 20.30 sati, u doba večere, bili relativno puni. Iako bi se uspio ubosti pokoji prazan stol, gužve je bilo u svim poznatijim lokalima u Teslinoj, Petrinjskoj, na Cvjetnom i u Tkalčićevoj, a praznih restorana bilo je tek nekolicina.

No, u Splitu, na Šperunu udaljenom svega 30- ak metara od rive, Ivona Cokarić iz Trattorije Tinel, koja radi cijelu godinu, kaže da primjećuje manje šušura nego što ga je bilo prijašnjih godina. Cokarić vjeruje da je puno gostiju odnijelo Svjetsko prvenstvo, a njezin je lokal samo u lipnju zabilježio osjetno manje prihode nego lani.

"Pratimo srpanj, zasad je isto u padu, vidjet ćemo sve na kraju. Prilagođavamo se, cijene su mi iste kao i lani, a imamo i dnevna jela za koja se ne isplati kuhati doma", kaže Cokarić, koja se nada da bi kolovoz mogao donijeti bolje brojke: "Meni je najbitnije da mogu platiti račune i svoje djelatnike, ja sam si na zadnjem mjestu, ali nikada nisam radila više nego sada."

"Mi smo prošle godine počeli raditi malo bolje tek od polovice kolovoza, ali sezona je dugačka. Po mom viđenju, trenutačno je manje gostiju. Možda je njima Split usputan, možda radije idu na otoke, ali prije sam stalno kroz prozor svog lokala viđala šušur ljudi, a sada toga više nema", dodaje.

Medak o situaciji u Zagrebu
Marin Medak, jedan od naših najistaknutijih ugostitelja i chefova, u razgovoru za Index otvoreno kaže da se manjak gostiju u njegovim zagrebačkim restoranima osjetio u lipnju, ali i on to pripisuje Svjetskom prvenstvu.

"Mislim da je hrpa ugostitelja prihvatila da je u tijeku bilo Svjetsko prvenstvo i da je jako puno Hrvata otišlo u SAD, a upravo su oni bili naši tipični potrošači. Primijetili smo da je manje muvinga u Zagrebu, da ima manje gostiju i da se radi lošije", kaže pa navodi konkretne podatke za Bar&Ton i RougeMarin Bistro, koje vodi. "Bar&Ton je imao otprilike isti lipanj jer je noviji pa nije toliko adaptiran, no RougeMarin Bistro, koji postoji već 15 godina, imao je slabiji lipanj nego lani."

Zagreb nikako nije usporediv s Jadranom, smatra Medak. Za Jadran kaže da je posljednjih godina pun tourist trapova, sezonskih ugostiteljskih objekata koji posluju na udarnim pozicijama, s ogromnim najmovima, tako da im je cilj ostvariti maksimalne prihode nauštrb kvalitete.

Većina su tourist trapovi na Jadranu
Prema Medaku, tek 10 posto restorana na Jadranu radi izvanredan posao i nudi najbolju moguću uslugu i kvalitetu gostima, a 20 posto njih čine restorani koje bismo nazvali "best-buy" restoranima. Za sve ostalo kaže da su tourist trapovi.

"Tourist trapovi su po meni najveća moguća glupost koja postoji jer se radi o ogromnom trošku. Treba iz godine u godinu uspostavljati nove timove, educirati ih i stavljati ih u funkciju. Taj gasi-pali način rada nema veze s mozgom, divim se ljudima koji tako rade", kaže. "Definitivno ih ima jako puno, a po meni ne daju dobru poruku ni vrijednost. Ja ne idem u takve lokale, ne vjerujem im i ne želim se tamo zadržavati."

No, u pozadini skupih restorana s nekvalitetnom ponudom, koja bi barem na Jadranu mogao biti faktor zbog kojih ljudi rjeđe odlaze u restorane, Medak smatra da stoji previsok PDV. Iako bi nam, primjerice, Italija trebala biti glavni konkurent, tamošnji ugostitelji plaćaju PDV od 10 posto, što im ostavlja puno više prostora za daljnja ulaganja i, u konačnici, čistu dobit.

"Nismo konkurentni"
"Kad se podvuče crta, talijanskom ugostitelju koji napravi milijun eura prihoda godišnje ostane 80 tisuća eura više samo na razlici PDV- a. Ja nikada nisam imao toliku dobit u jednoj godini, mogu samo sanjati o tome. Mi jednostavno nismo konkurentni", kaže.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska je vodeća svjetska čarter velesila, ali zarađuje znatno manje od - Grka. Zašto?

27.10.2026.

Imamo najveću čarter flotu na svijetu, no zbog prezasićenosti tržišta cijene najma u špici sezone padaju i više od 50 posto. Najam jedrilice u Hrvatskoj je 22 posto niži od Grčke i 28 posto od Turske

Od istarskih tartufa i divljači do jadranskih lignji i školjaka: U Novigradu dva dana jesenskih delicija i zabave uz more

27.10.2026.

Mirisi svježe pripremljenih delicija, čaša dobrog istarskog vina i druženje uz more. Tako će izgledati posljednji listopadski vikend u Novigradu. U petak i subotu, 30. i 31. listopada, od 13 do 21 sat, šarmantna lučica Mandrač i obližnji Park novigradskih

Crikvenički Jadran objavio dobre rezultate, uz rast prihoda te nešto veću dobit

27.10.2026.

Hotelsko-turistička tvrtka Jadran iz Crikvenice u trećem tromjesečju je uz gotovo jednak broj komercijalnih noćenja kao u istom lanjskom razdoblju ostvarila porast ukupnih prihoda za dva posto, te nešto veću dobit prije oporezivanja od 5,8 milijuna eura,

Otvoren 28. međunarodni sajam Biograd Boat Show s 400 izlagača

23.10.2026.

Jedan od najvećih sajmova nautike u Hrvatskoj i srednjoj Europi, Međunarodni 28. Biograd Boat Show u organizaciji biogradske tvrtke Ilirija otvoren je u srijedu u Marini Kornati, na kojem sudjeluje više od 400 izlagača, a trajat će do 25. listopada, izvij

Anđelki Kopić iz Štitara vrijedno priznanje za izniman doprinos razvoju obrtništva i promicanju ugostiteljstva

22.10.2026.

Na netom završenom 38. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore održanom u Poreču dodijeljena su vrijedna priznanje za izniman doprinos razvoju obrtništva i promicanju ugostiteljske i turističke struke. Među ponosnim dobitni

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2748 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1382 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk