Eurostat: Obradivo zemljište u Hrvatskoj najjeftinije u EU

Cijene obradivog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj bile su u 2020. godini najniže u Europskoj uniji, a čelo ljestvice drži Nizozemska gdje su bile više od 20 puta veće, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda.

Hektar obradivog poljoprivrednog zemljišta stajao je prošle godine u Hrvatskoj u prosjeku 3.440 eura, pokazuje izvješće Eurostata. Blizu su i Estonija i Slovačka sa 3.772 odnosno gotovo 4.000 eura.

U Latviji i Litvi hektar je u prosjeku stajao nešto više od 4.000, a u Mađarskoj gotovo 5.000 eura. Slijedi Bugarska s nešto više od 5.000 eura.

U Francuskoj hektar obradivog zemljišta stajao je prošle godine u prosjeku oko 6.000 eura, a u Rumunjskoj više od 7.000 eura.

Poljska i Grčka spadaju među zemlje EU-a gdje je hektar u 2020. stajao više od 10 tisuća eura.

Najskuplji Kanarski otoci
Eurostat nije raspolagao podacima za Belgiju, Njemačku, Cipar, Maltu, Austriju i Portugal, a podaci za Dansku, Italiju, Luksemburg i Nizozemsku odnose se na 2019. godinu.

Najviše su kupci morali izdvojiti za obradivo zemljište u Nizozemskoj, u prosjeku 69.632 eura po hektru u 2019. Cijene zemljišta u svim regijama Nizozemske bile više od prosjeka u svim zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao, ističe se u izvješću.

Najskuplji je pak bio hektar na španjolskim Kanarskim otocima, gdje je u prosjeku stajao 120.477 eura.

U hrvatskoj statističkoj regiji Jadranskoj Hrvatskoj hektar obradivog zemljišta stajao je prošle godine u prosjeku 4.462 eura, a u Panonskoj Hrvatskoj 3.504 eura.

Najnižu su pak cijenu plaćali kupci obradivog zemljišta u bugarskoj regiji Jugozapaden, u prosjeku 2.051 euro za hektar, utvrdio je Eurostat.

Dragocjena voda
Cijena zemljišta ovisi o nizu faktora, uključujući državne propise, klimu, blizinu infrastrukture, kvalitetu tla, položaj i odvodnju, ali i o ponudi i potražnji, "uključujući i utjecaj zakona o inozemnim ulaganjima", ističe Eurostat.

Obradivo je zemljište u svim regijama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao prošle godine bilo skuplje od pašnjaka, a najveća je razlika u grčkom Sjevernom Egeju gdje su kupci za poljoprivredno zemljište morali platiti čak 20 puta više nego za pašnjak.

Zemljište koje se može navodnjavati skuplje je pak u gotovo svim regijama EU-a od onog koje ne uključuje tu mogućnost, utvrdio je Eurostat.

Tako kupci zemljišta u španjolskoj Murciji koje se može navodnjavati plaćaju čak šest puta veću cijenu nego za zemljište kojem je ta mogućnost nedostupna, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.