Drniški pršut i slavonski kulen - novi proizvodi za koje se traži zaštita zemljopisnog podrijetla

Drniški pršut i slavonski kulen novi su proizvodi za koje je posredovanjem Ministarstva poljoprivrede danas zatražena registracija zaštite s oznakom zemljopisnog podrijetla od Europske komisije koja će imati valjanost na zajedničkom tržištu Europske unije. Naime, svi proizvodi koji su oznaku zaštite, bilo izvornosti ili zemljopisnu, ishodili na nacionalnoj razini moraju najkasnije do prvog srpnja ove godine zatražiti registraciju i na razini Unije. Ne pokrenu li taj postupak do spomenutog roka zaštitu će morati raditi iznova i to od starta po pravilima koje nalaže Komisija.

U prvom tjednu ožujka zahtjev za oznakom također zemljopisnog podrijetla proslijeđen je administraciji u Bruxellesu za dalmatinski i krčki pršut, baranjski kulen i ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres. U ladicama europske birokracije već dvije godine istarski pršut čeka dobivanje oznake za zaštitu izvornosti, a prošle je godine certificiranje izvornosti zatraženo i za varaždinsko zelje.

Nacionalni znak izvornosti nose neretvanska mandarina, ogulinsko zelje, dalmatinska maraška, a zemljopisnog podrijetla virovitička paprika, lički krumpir, meso zagorskog purana i poljički soparnik. U "čekaonici"za dobivanje tek nacionalnoe oznake u redu stoje za oznaku zemljopisnog podrijetla koščičino ulje z'Međimurja te za oznaku izvornosti međimursko meso z'tiblice, istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, ekstra djevičansko maslinovo ulje otoka Korčule, paška janjetina, šoltansko i krčko maslinovo ulje.

Po zaprimljenoj dokumentaciji Europska komisija na odgovarajući način, u roku od šest mjeseci, razmatra svaki zaprimljeni zahtjev kako bi provjerila opravdanost i ispunjavanje uvjeta odgovarajućeg sustava. Nakon što završi postupak razmatranja, Europska komisija objavljuje Jedinstveni dokument predmetne oznake u Službenom listu Europske unije, a u roku od tri mjeseca od objave svaka fizička ili pravna osoba izvan Republike Hrvatske može podnijeti prigovor na objavljeni zahtjev za registraciju oznake. U slučaju da je prigovor podnesen postupak rješavanja prigovora može najduže trajati osam mjeseci, a što uključuje i fazu postizanja sporazuma podnositelja zahtjeva za registraciju i podnositelja prigovora. Ukoliko se sporazum ne postigne konačnu odluku donosi Europska komisija.

Ako je prigovor uložen Komisiji i u roku od dva mjeseca popraćen obrazloženom izjavom, Komisija provjerava opravdanost obrazloženog prigovora. U okviru postupka rješavanja prigovora Komisija poziva podnositelja prigovora i podnositelja zahtjeva kako bi se uključili u postizanje sporazuma. Komisija nakon postupka postizanja sporazuma, uzimajući u obzir rezultate postizanja sporazuma donosi konačnu odluku. Ukoliko ne bude podnesenih prigovora, ukoliko stranke postignu sporazum ili Europska komisija odbije prigovor, odnosno oznaka se registrira i upisuje u registar Europske unije -DOOR bazu.

Kada se oznaka registrira na razini Europske unije to znači da je proizvod zaštićen na području cijele EU i navedena zaštita je vremenski neograničena. Na ovaj način registrirani naziv proizvoda je zaštićen od svakog izravnog ili neizravnog korištenja te svake zlouporabe koja bi mogla dovesti potrošača u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda, te narušavanja ugleda proizvoda. Proizvod sa zaštićenom oznakom jamči potrošaču kakvoću, a proizvođaču povećava dohodak, nadalje to je i značajan doprinos ruralnom razvoju u smislu prepoznatljivosti kako samog proizvoda tako i područja u kojem se proizvodi.