Godišnje proizvedemo oko 550.000 komada, a pojedemo milijun: Odakle dolazi najbolji hrvatski pršut?

Dubrovnik je proteklog vikenda bio središte vrhunskih okusa i tradicije, a umjesto broja turista i kruzera, u fokusu su bile fete pršuta i osvojene medalje. Na 12. Danima hrvatskog pršuta, održanima 24. i 25. travnja, apsolutnim pobjednikom proglašen je istarski pršut Pisinium, čime je potvrdio kvalitetu koja već godinama osvaja stručnjake, poručuju organizatori dodajući da su Istrijani u Dubrovniku briljirali.

Uz šampionsku titulu za Pisinium, drugo mjesto pripalo je također istarskom pršutu Dujmović, dok su treće mjesto podijelili dalmatinski proizvođači Barić i Smjeli, s jednakim brojem bodova.

Na ocjenjivanje pristiglo 14 pršuta
Zanimljivo, nije ovo prvi put da Pisinium odnosi pobjedu na krajnjem jugu Hrvatske. Još 2018. godine, kada su se Dani hrvatskog pršuta prvi put održali u Dubrovniku, upravo je taj proizvođač bio najbolji.

"Osvojiti titulu šampiona znači veliko priznanje za naš rad i dodatnu motivaciju za očuvanje tradicije i autentičnosti", istaknula je Melani Hreljak, koja obiteljski posao vodi zajedno sa sestrom i ocem.

Na ocjenjivanje je ove godine pristiglo 14 pršuta, a uspjeh istarskih proizvođača posebno dobiva na težini s obzirom na izazove u proizvodnji. Nakon pojave afričke svinjske kuge u Slavoniji, sektor se suočava s nedostatkom sirovine potrebne za ispunjavanje strogih EU kriterija za zaštićene proizvode, stoji u priopćenju.

Unatoč tome, stručnjaci ističu kako hrvatsko pršutarstvo ima potencijal za značajan rast. Procjenjuje se da bi proizvodnja mogla doseći čak 880 tisuća komada godišnje, što je veliki iskorak u odnosu na sadašnjih oko 550 tisuća. S obzirom na to da se u Hrvatskoj godišnje konzumira oko milijun komada pršuta, prostor za razvoj i dalje je velik.

Predstavnici struke naglašavaju kako globalna tržišna kretanja, uključujući inflaciju i trgovinske napetosti, stvaraju dodatni pritisak na cijene. Rješenje vide u ulaganjima, povećanju kapaciteta i snažnijem brendiranju domaćih proizvoda.

Dio kulturnog identiteta i tradicije
Posebno važnu ulogu u rastu potrošnje ima turizam. Sve veći broj dolazaka i noćenja, osobito izvan glavne sezone, potiče interes za autohtone proizvode, dok eno-gastronomija postaje ključan motiv dolaska gostiju. Hrvatska se pritom može pohvaliti s četiri zaštićene vrste pršuta, istarskim, krčkim, drniškim i dalmatinskim, te s više od 50 zaštićenih prehrambenih proizvoda, čime stoji uz bok vodećim europskim gastronomskim silama.

Sudionici skupa složili su se kako je pršut mnogo više od prehrambenog proizvoda, on je dio kulturnog identiteta i tradicije. Upravo zato ovakve manifestacije imaju važnu ulogu u očuvanju kvalitete, povezivanju proizvođača i promociji domaćih proizvoda.

Drugog dana događanja, na tržnici u Gružu, posjetitelji su imali priliku degustirati i kupiti nagrađene pršute po promotivnim cijenama, među kojima i šampionski Pisinium, još jednom potvrdivši da vrhunska kvaliteta uvijek pronađe put do publike.