Domaći konditori prepušteni su sami sebi

Hrvatska konditorska industrija u ovim je turbulentnim vremenima prepuštena sama sebi, dok je država prodajući gospodarske interese ove, ali i druge industrije kupovala sebi položaj u međunarodnim institucijama, što je primjer gospodarske neodgovornosti državne ekonomske politike, komentira stanje konditorske industrije Stipan Bilić, direktor Kondina, udruženja koje okuplja domaću konditorsku industriju.

Bilić pojašnjava da je ranijim otvaranjem domaćeg tržišta konditorskih proizvoda bez dovoljne zaštite domaće proizvodnje i uz visoke cijene domaćih poljoprivrednih proizvoda (koji su sirovine ovoj industriji), dovelo do svojevrsnog tržišnog paradoksa. - Naime, istovremeno je došlo do pada domaće proizvodnje i pada prodaje domaćih proizvoda na domaćem tržištu i to u uvjetima kada raste domaća potrošnja i prodaja. U 2008. godini, na hrvatskom tržištu prodano je bilo 86.000 tona konditorskih proizvoda, od čega 54.000 tona uvoznih te 32.000 tona domaćih konditorskih proizvoda. U toj godini domaćih konditorskih proizvoda prodalo se za 7.000 t manje nego 1989. godine, a volumen tržišta povećan je za 36.000 t. Osim smanjenja prodaje na nacionalnom tržištu, značajno je smanjena prodaja na tržištima država koje su nastale iz nekadašnje Jugoslavije pa je ta prodaja sa 68.000 tona iz 1989. godine u 2010. godini smanjena na 16.000 tona, kaže Bilić. Konditorska industrija inače je dio prehrambene industrije s kojom dijeli istu sudbinu, s razlikom da od svih prehrambenih proizvoda, konditorski proizvodi imaju veći koeficijent elastičnosti u odnosu na dohodak potrošača i prodajne cijene te su više ovisni od promjena dohotka potrošača, odnosno prodaja im brže pada i raste u odnosu na promjene razine cijena. U zemljama EU, pak od svih grana prehrambene industrije najveću dodatnu vrijednost ima konditorska industrija, ali zbog toga ima manju stabilnost i sigurnost. Položaj naše konditorske industrije i stanje na tržištu, uvjetovano je kaže Bilić i naslijeđem. - Sadašnji uvjeti poslovanja znatno su lošiji u odnosu na ranija razdoblja. Za konditorsku industriju ove negativne promjene bile su veće i intezivnije nego kod drugih djelova prehrambene industrije. Ranije hrvatska konditorska industrija činila je približno 50 posto konditorske industrije tadašnje države (Jugoslavije) i otprilike imala je takav udio na tada "domaćem" tržištu. U 1989. godini prodavala je na hrvatskom tržištu 38.000 tona konditorskih proizvoda i imala udio od 76 posto od ukupne prodaje, ali je prodavala u druge djelove tada "domaćeg" tržišta, još 68.000 tona svojih proizvoda, a izvozila je i izvan Jugoslavije 6.000 tona.

Hrvatska konditorska industrija trenutačno raspolaže s kapacitetima za proizvodnju od 120.000 tona, a proizvodi i prodaje jedva 60.000 tona proizvoda. - Naša konditorska industrija ima vrlo malo unutarnje tržište (približno 4,5 mil stanovnika uz potrošnju od oko 20 kg po glavi stanovnika), a naši potrošači imaju manji dohodak te manje i troše konditorske proizvode. Tržište u okruženju, bivših jugoslavenskih republika, postalo je vanjsko tržište i mi sada na tom tržištu ostvarujemo jedva 25 posto nekadašnje prodaje. Budući da je to tržište postalo vanjsko tržište, plasmani hrvatskih konditora nikada više neće dosezati nekadašnje količine, a osim toga to tržište je još uvijek izloženo velikim ne samo ekonomskim, nego i političkim rizicima, kaže Bilić. Kad je riječ o ulasku Hrvatske u EU, Bilić, napominje kako konditore ni tada ne čeka nikakva idila niti je moguće očekivati neku pomoć. - Prvo, valja istaći da u EU u segmentu konditorske proizvodnje postoji izuzetno velika konkurencija, tvrtki iz zemalja koje imaju tradiciju, znanja, kapitala i podršku svojih vlada. Ono što nas očekuje na tržištu EU, najbolje se ocrtava prikazom stanja na tržištu SR Njemačke. Njemačko tržište je najveće i prema potrošnji i prema proizvodnji, a mi s tog tržišta danas uvozimo više od 50 posto od ukupnog uvoza konditorskih proizvoda. Njemačka konditorska industrija proizvodi velike količine konditorskih proizvoda (3,73 milijuna tona) u vrijednosti od 12,611 milijardi eura po tvorničkim proizvodnim cijenama odnosno prosječnim prodajnim cijenama od 3,38 eura/kg. Njihovi konditori na vlastitom tržištu prodaju 2,07 milijuna tona proizvoda, a izvoze 1,675.000 tona proizvoda u vrijednosti od 5,32 mlrd. eura, ali prema izvoznim cijenama od 3,1 euro/kg. Prosječne izvozne cijene niže su za 12 posto od cijena na njihovom domaćem tržištu. Na njemačko tržište iz zemalja EU uvozi se 914.000 t konditorskih proizvoda u vrijednosti od 2,7 mlrd. eura ili po 3,0 eura/kg. Osim iz zemalja EU uvozi se još 157.000 t konditorskih proizvoda iz ostalih zemalja u vrijednosti 605 milijuna eura ili 3,8 eura/kg, ali kvalitetnih i skupih proizvoda uglavnom iz Švicarske i SAD-a. U Njemačkoj konditorskoj industriji zaposleno je 52.523 radnika, i po zaposlenom radniku vrijednost proizvodnje je 240.000 eura.

Od ulaska u EU naši konditori imat će se donekle koristi i mogućnost smanjiti materijalne troškove, jer će moći kupiti jeftinije sirovine nego što sada imaju na našem tržištu. - Međutim, treba voditi računa da će naši konditori zbog pojedinačnih malih nabavki, ovisiti od posrednika koji će na nama zarađivati. Sigurno je da mi nećemo, u dogledno vrijeme, imati ni kapitala da bi kupovali sirovine kada su najjeftinije i to za cijelu godinu. Generalno gledajući, ukoliko ne dođe do ozbiljnijeg prestrukturiranja odnosa između domaćih konditora i trgovine, koja djeluje na našem tržištu, a što nije moguće ostvariti bez aktivne uloge države, tada ćemo od ulaska u EU imati u ovom dijelu proizvodnje daleko veće štete od koristi, zaključuje Bilić.