Dok su drugi radili, mi smo spavali - Hrvatska od 1991. nije provodila komasaciju

Hrvatska nakon 24 godine nastavlja s okrupnjavanjem (komasacijom) državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta.

Naime, kako navode iz Agencije za poljoprivredno zemljište, u tijeku su pripreme za provedbu komasacije privatnog i državnog poljoprivrednog zemljišta na pet lokacija u Hrvatskoj.

Pilot-projekti provest će se na ukupno 7500 hektara u nekoliko županija na po 1500 hektara u svakom od mjesta – Udbini, Cerovlju, Vratišincu, Zdencima i Gundincima.

Taj bi posao trebao započeti u proljeće 2016. godine, a ujedno bi to trebao biti na neki način i prvi test provedivosti novog Zakona o komasaciji donesenog u proljeće ove godine, odnosno pokazat će je li potrebno otkloniti neke od manjkavosti ako ih bude bilo.

Kako navodi Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište, prema planu, u idućih pet godina trebalo bi komasirati oko 200.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj.

- Ponovno želim naglasiti da provedba komasacije nije otimačina zemlje, kako to neki zbog loših iskustava u prošlosti misle. Osnovni cilj je komasacijom unaprijediti selo i poljoprivrednu proizvodnju jer postojeće stanje sela i ruralnog prostora nije na zavidnoj razini - posjedi su usitnjeni, ima mnogo neobrađenog i napuštenog zemljišta, mladi odlaze sa zemlje te na selima prevladavaju staračka domaćinstva zbog čega je naša poljoprivreda nekonkurentna. Komasacija je mjera kojom bi se smanjili ili potpuno eliminirali navedeni problemi - kaže Mičević te dodaje kako je u proračunu Ministarstva poljoprivrede za 2016. godinu osigurano 12 milijuna kuna za provedbu komasacije, a u programu ruralnog razvoja do 2020. još su 32 milijuna eura.

Mičević također navodi da se od 1991. do 2008. u Hrvatskoj nije provodila komasacija, a da su “dok smo mi spavali, drugi radili” te su nas o pitanju komasacije daleko već pretekle mnoge zemlje - Slovenija, Srbija, Makedonija, Češka, Poljska, Bugarska, Rumunjska, Turska, Njemačka, Litva, Latvija, Estonija.

- Istina, 2008. godine je prema posebnom ugovoru između RH i Kraljevine Švedske proveden pilot “Komasacija u Republici Hrvatskoj” koji je imao za cilj poduprijeti nacionalnu politiku okrupnjavanja zemljišta preko razvoja zakonskog okvira za okrupnjavanje zemljišta - podsjetila je Mičević. No, na tome se u Hrvatskoj i stalo (a zapravo nije bilo ni počelo okrupnjavanje), a ono što je znakovito, susjedna Srbija, kojoj već deset godina pomaže njemačka vlada, jedna je od najnaprednijih kada je o okrupnjavanju usitnjenih zemljišnih posjeda riječ. Isto tako, daleko je odmakla i Turska, koja za komasaciju godišnje izdvaja 200 milijuna dolara.

U Hrvatskoj, prema nekim procjenama, troškovi komasacije procjenjuju se na oko 500 eura po hektaru, no kako tvrde iz Agencije za plaćanje, ona naše poljoprivrednike neće koštati ni kune.

Zašto je upravo navednih pet općina odabrano za pilot-projekt? Iz Agencije za neke od njih pojašnjavaju da se primjerice u Gundincima komasacija vrlo uspješno provodila prije 25 godina te da će ovo biti samo nastavak, da je Udbina posebna jer za neke poljoprivredne površine uopće i ne postoje zemljišne knjige, dok je Cerovlje prepuno usitnjenih čestica ...