Britanska vrata otvorena samo visokoobrazovanima

"Nije moguće predvidjeti razmjere migracije iz Hrvatske, ali prijašnje iskustvo pokazuje da postoji vjerojatnost značajnog priljeva potencijalnih radnika u Veliku Britaniju nakon pristupanja Europskoj uniji ako tržište rada ostane otvoreno". Ovim je riječima britanska vlada nedavno objasnila svome parlamentu i javnosti zašto i nakon 1. srpnja 2013. godine namjerava zadržati ograničenja za zapošljavanje radne snage iz Hrvatske, pogotovo kad su u pitanju ljudi s nižim obrazovanjem.

Sve zemlje članice EU-a imaju pravo i nakon ulaska Hrvatske zadržati postojeća ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika. Te mjere mogu trajati od dvije do najviše sedam godina nakon pristupanja. Hrvatska smije uzvratiti na isti način - ograničiti zapošljavanje europskih radnika iz država koje su primijenile restrikcije na Hrvatsku. Unatoč tome što se datum ulaska u Uniju približava, sve zemlje još nisu donijele odluku o tom pitanju. No, Velika Britanija još je ranije najavila da će ograničenje primijeniti na svaku buduću članicu, iako je službeni stav vlade u Londonu da imaju malo razloga vjerovati da će, nakon pristupanja, hrvatski građani pohrliti na Otok. Ipak, oprezni Britanci pozivaju se na prijašnja iskustva, primjerice, s Poljacima, Rumunjima i Bugarima, ali i Litvancima. Britanske vlasti svjesne su da je Hrvatsku teško uspoređivati s Poljskom ili Rumunjskom koje imaju daleko više stanovnika. No, upozoravaju na primjer Litve čija je populacija manja od hrvatske, ali je broj državljana Litve koji žive u Britaniji porastao gotovo deset puta otkad je Litva ušla u EU. Iz analize nadležnih britanskih tijela jasno je i to da će visokokvalificirani radnici i dalje bez posebnih poteškoća moći dobiti radne dozvole te da London više brine mogući dotok nekvalificirane i niskokvalificirane radne snage što je i glavni razlog zadržavanja postojećih ograničenja. Onima koji traže posao bit će, međutim, još važnije kako će se prema njima postaviti zemlje koje su tradicionalno privlačile hrvatsku radnu snagu. Slaže se s time i ekonomski stručnjak Damir Novotny koji procjenjuje da bi, primjerice, Njemačka, Austrija ili Italija mogle ako ne sasvim otvoriti svoja tržišta rada, onda barem olakšati i pojednostaviti zapošljavanje radnika iz Hrvatske.

- Te zemlje trebaju našu radnu snagu, kao i dosad. U Njemačkoj su jako traženi sezonski radnici, primjerice, u sezoni branja jagoda i šparoga. U Italiji su naši ljudi traženi u uslužnim djelatnostima, ističe Novotny koji smatra da bi to moglo biti rizično za hrvatsko tržište kojemu bi, u nekim segmentima, moglo nedostajati radne snage.