Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Tra 2009

Najtraženiji kuhari - plaća do 15.000 kuna

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivana Knežević  

Najtraženiji kuhari - plaća do 15.000 kuna

Zašto biste bili nezaposleni kada možete kuhati, jesti i pritom dobro zarađivati! Iako je ta poruka smišljena da bi privukla potencijalne polaznike jednoga kulinarskog tečaja, u njoj je zapravo puno istine, i to upravo u vrijeme kada se na sve strane prijeti krizom, recesijom i otkazima. Gledajući ponudu slobodnih radnih mjesta, uvjete rada i mjesečnu zaradu, najbolji je savjet nezaposlenoj osobi da se prekvalificira za kuhara.

Potražnja za majstorima tog zanata uvijek je vrlo velika, a prava pomama nastaje početkom turističke sezone kada vlasnici hotela i restorana, pogotovo boljih, uopće ne pitaju za cijenu dobroga kuhara. To je i zanimanje za koje ne treba fakultetska naobrazba, a mjesečna plaća može biti i 15.000 kuna.

Hrvatski su poslodavci, naime, unatoč krizi, najavili da ove godine planiraju zaposliti oko 66.000 novih radnika, a među njima je 4000 konobara i 1400 kuhara. Stoga je i u programima prekvalifikacije jedno od najtraženijih zanimanja upravo ono kuharsko. Uz to, tražene se i prekvalifikacije za konobare, slastičare i razna zanimanja vezana uz kompjutore, koji također do posla mogu doći relativno lako.

Programe prekvalifikacije koji se kao zanimanje upisuju u radnu knjižicu danas nude brojna učilišta, njihove cijene i trajanje su različiti, no najviše je interesa za one koji ne traju dulje od šest mjeseci i stoje od 3000 do 10.000 kuna. A o programima obrazovanja nezaposlenih brine i država, pa je tako od 2006. do 2008. godine putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izdvojeno 48,916.157 kuna za obrazovanje 6194 nezaposlenih za potrebe tržišta rada.

Prema riječima ravnateljice HZZ-a Ankice Paun Jarallah, naglasak je bio na osposobljavanjima za potrebe elektro-metalske djelatnosti, brodogradnje, građevinarstva, turističko-ugostiteljske djelatnosti te nešto manje za potrebe tekstilne djelatnosti, zaštite imovine i osoba, zdravstvenog turizma i poslove administracije te knjigovodstva.

»Bilježimo sve veće potrebe poslodavaca i motiviranost nezaposlenih da se prekvalificiraju za zanimanja kuhara, konobara, vatrogasca, zidara, tesara i stolara. Također, velik je interes za stručna osposobljavanja za zaštitara te informatike. Zavod stoga ove godine planira u obrazovanje prema potrebama tržišta rada uključiti 4015 nezaposlenih«, kaže Paun Jarallah.

Napominje ujedno da su programi prekvalifikacija složeni i dugotrajni te u njih nije moguće uključiti osobe niže razine obrazovanja, nego samo nezaposlene koji imaju završena zanimanja u najmanje trogodišnjem programu srednjoškolskog obrazovanja. Zbog toga se češće koriste programi stručnog osposobljavanja i usavršavanja, zaključuje ona.

Prema dosadašnjim podacima, za prekvalifikaciju se lakše odlučuju oni koji su kraće vrijeme nezaposleni, dok je dugotrajno nezaposlenima i to težak korak. Također, za prekvalifikacije se češće odlučuju žene nego muškarci.

Što se pak tiče potražnje za određenim zanimanjima, među najdeficitarnijim su, i to već dulje, diplomirani inženjer građevine, arhitekt te magistar farmacije. Osim njih, traženi su zidari, tesari, prodavači, skladištari, komercijalisti i recepcioneri.


Komentari članka

Vezani članci

Država od 2018. daje 55.000 kuna za samozapošljavanje, no previđa jednu važnu stvar

18.12.2017.

Državne potpore za samozapošljavanje u idućoj godini porast će s 35.000 na 55.000 kuna. Prilika je to za brojne nezaposlene prijavljene na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji su već isplanirali biznis ili ga možda misle pokrenuti u ovoj godini

Zagrepčaninu dvostruko veća plaća nego Slavoncu

15.12.2017.

Kada se pogledaju županije, najviše zarađuju Zagrepčani, jer je prosječni godišnji dohodak stanovnika Grada Zagreba - 44.733 kune. Otprilike je to dvostruko više od godišnjeg dohotka koji ostvaruju stanovnici Slavonije i Baranje.

U Hrvatskoj najviše po danu troše britanski turisti, slijede Rusi

15.12.2017.

U Hrvatskoj turizam ima izuzetnu sezonalnost, dvije trećine noćenja u godini ostvare se u srpnju i kolovozu, a 95 posto svih noćenja bilježe priobalne županije.

Terorizam je utjecao na turističku sliku Hrvatske

14.12.2017.

Devastacija infrastrukture, usporavanje gospodarskog rasta, smanjenje potražnje za određenim proizvodima, restrikcije u trgovini, povišeni troškovi osiguranja, samo su neke od glavnih posljedica terorističkih aktivnosti

Hrvatska sedma destinacija u svijetu za investicije u turizam

12.12.2017.

"Tvrtke će investirati oko 628 milijuna eura u svoje turističke projekte, dok će javni sektor, odnosno županije, gradovi i općine investirati više od 311 milijuna eura. Najavljene investicije u privatnom sektoru uključuju ulaganja u hotele, kampove, nauti

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 717 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 872 članka imaju tag trgovina
  9. 715 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 740 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 534 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 290 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 325 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 267 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija