Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Ou 2009

Državne tvrtke kasne pet mjeseci s plaćanjem računa

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Gabrijela Galić  

Državne tvrtke kasne pet mjeseci s plaćanjem računa

Domaće gospodarstvo polako klizi u tešku krizu nelikvidnosti, koja bi se do konca godine mogla mjeriti s kaotičnim stanjem s konca 90-ih godina.

Likvidnost tržišta ne može se postići željom ili naredbom, pa ni poslodavci, a ni ekonomisti ne vjeruju da će jedna od antirecesijskih mjera Vlade – plaćanje obveza u roku od 60 dana – tako lako uspjeti. Željeni ritam plaćanja veliki sustavi u zemlji, kako se tvrdi, moći će »uloviti« tek krajem ljeta i to ako ne bude velikih potresa na tržištu. Naime, tvrtke uz postojeće neplaćene račune koji datiraju još iz prošle godine, moraju podmirivati i nove dospjele obveze, za što im je potreban veći izvor financijskih sredstava. A novaca, jednostavno, nema.

Bez povećanja likvidnosti kompletnog tržišta, a to znači da poduzeća na raspolaganju trebaju imati dostupan novac, poručuje cijeli niz naših sugovornika, nemoguće je rokove plaćanja dekretom svesti u koliko-toliko razumnu mjeru. Državne tvrtke, monopolisti na tržištu, realnom sektoru posao plaćaju prosječno u roku od oko 200 dana. Realni sektor, pak, slijedom dugih rokova naplate odrađenog posla svojim dobavljačima duguje, a kako vrijeme prolazi i rokovi plaćanja se povećavaju.

Generatori nelikvidnosti

Prema posljednjim podacima, ljekarne kojima duguje država veletrgovcima lijekova isporučenu robu plaćaju najmanje 190 dana nakon isporuke. Bolovanja se poslodavcima, pak, isplaćuju nakon 170 dana. Najgore je, međutim, onima koji posluju s tvrtkama u području cestogradnje, bilo da je riječ o HC-u ili HAC-u, Hrvatskim željeznicama, HEP-om.

»Te su tvrtke, uz samu državu, generatori nelikvidnosti«, kazao nam je jedan od poslodavaca iz realnog sektora, navodeći da se rokovi plaćanja državnih tvrtki protežu i do 220 dana. Broj nepodmirenih obveza raste već duži niz mjeseci i trenutno iznosi 14,7 milijardi kuna, što je za 1,7 posto više nego početkom prošle godine.

Državne tvrtke, odnosno javna poduzeća, tek sada plaćaju račune iz studenog prošle godine. Sami priznaju da problema s likvidnošću imaju te da im je poslovanje dodatno otežao zahtjev Vlade za rezanjem troškova, čime bi se na razini javnih poduzeća trebalo uštedjeti dvije milijarde kuna. Stoga ne čudi da i javna poduzeća potiho priznaju da će im trebati najmanje sedam-osam mjeseci da se svedu u okvire mjere Vlade – plaćanje u roku 60 dana.
Plaće do 18. ožujka

Mnogi se, međutim, boje da bi to moglo tek ostati željom Vlade, s obzirom da i država sve teže ispunjava svoje financijske obveze. Koliki je, pak, dug državnih tvrtki skriva se, uz optimistične poruke iz Vlade da država sve svoje obveze plaća na vrijeme. Činjenica da su plaće financirane iz proračuna isplaćivane do 18. ožujka, iako se sva plaćanja trebaju obaviti najkasnije 15. u mjesecu, jasno pokazuje da državna blagajna novaca nema.

– Novac kojim privatni sektor kreditira državu je ogroman, a tu govorimo i o državi, i o jedinicama lokalne uprave i samouprave, i o javnim poduzećima. Bojim se da su bilo kakve mjere za ograničavanje krize za neke tvrtke na tržištu prekasno stigle, veli Vladimir Kovačević, direktor CRO industrije Hrvatske udruge poslodavaca.

Na primjeru HEP-a ilustrira što se zapravo zbiva, pa tako HEP naručene poslove plaća u roku od 200 do 220 dana, a istovremeno tvrtka od koje je posao naručen, račun za energiju HEP-u mora platiti u roku od sedam do 15 dana. Poslodavci, pritom, upozoravaju i da opomene pred isključenje stižu ako se rok plaćanja energenata prekorači već dan-dva.

Spirala neplaćanja

– I država i javna poduzeća svoje opomene za neplaćanje šalju promptno, veli Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a. No, istovremeno te iste tvrtke-dužnici od države potražuju sredstva za obavljene radove, ali to nikoga očito nije briga.

– Samo snažna financijska injekcija koja će popuniti rupe može dati rezultata, ističe Popijač, ali i upozorava da velike sustave treba hitno restrukturirati i racionalizirati jer bi u protivnom za koju godinu ponovo mogli imati iste probleme.

Ekonomist Dražen Kalogjera poprilično je pesimističan pa veli da zemlja »ponovo ulazi u nelikvidnost kakva je vladala pred kraj 90-ih«. Likvidnosti sustava nema, poduzeća ne mogu doći do sredstava kojima bi stara dugovanja zatvorila i zapravo se tržište vrti u krug, sve više tonući u spiralu neplaćanja.


Komentari članka

Vezani članci

Urušava se domaće stočarstvo: izvoz stao, potražnje nema - kome prodati svinje i junad?

14.05.2020.

Potražnje nema, cijene su niske te se gubitci povećavaju iz dana u dan. Tržni viškovi i interventni otkup naša je realnost, kaže Darko Celovec, predsjednik udruge Baby beef. Slično kažu i u Savezu udruga uzgajivača svinja te CroMilku.

Američka nezaposlenost približava se brojkama iz Velike depresije

08.05.2020.

Očekivan gubitak 22 milijuna radnih mjesta u Sjedinjenim Državama u travnju vjerojatno će biti najstrmiji pad od Velike depresije i najjasniji pokazatelj kako pandemija koronavirusa pogađa najveće svjetsko gospodarstvo, pišu agencije u petak kada se očeku

Proizvodnja - Pune se skladišta za gotovu robu, prazne se ona za repromaterijal

17.04.2020.

Neke se tvrtke sa smanjenom potražnjom i otežanom dobavom sirovina nose bolje, a neke lošije, ali svima je zajedničko da ovako ne mogu dugo izdržati. Rokovi isporuke sve su dulji, a skladišta sve punija, što dugoročno nije održivo

Vuk Vuković piše za Index: Ova kriza razotkrila je kako Hrvatska (ne) funkcionira

07.04.2020.

Ova zdravstvena i ekonomska kriza razotkriva način funkcioniranja polit-ekonomskog sustava svih zemalja pogođenih globalnom pandemijom, uključujući naravno i Hrvatsku. Ona vrlo precizno otkriva koji su uporišni, noseći elementi sustava i društva, ali i ko

Korona gurnula svijet u recesiju

31.03.2020.

Jasno je da smo zakoračili u recesiju” koja će biti gora od one 2009., krize, rekla je na konferenciji za novinare održanoj preko interneta. Uz “iznenadni zastoj” gospodarskih aktivnosti širom svijeta, Georgieva je rekla da je procjena MMF-a da su “sveuku

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 300 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija