Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Ou 2009

Državne tvrtke kasne pet mjeseci s plaćanjem računa

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Gabrijela Galić  

Državne tvrtke kasne pet mjeseci s plaćanjem računa

Domaće gospodarstvo polako klizi u tešku krizu nelikvidnosti, koja bi se do konca godine mogla mjeriti s kaotičnim stanjem s konca 90-ih godina.

Likvidnost tržišta ne može se postići željom ili naredbom, pa ni poslodavci, a ni ekonomisti ne vjeruju da će jedna od antirecesijskih mjera Vlade – plaćanje obveza u roku od 60 dana – tako lako uspjeti. Željeni ritam plaćanja veliki sustavi u zemlji, kako se tvrdi, moći će »uloviti« tek krajem ljeta i to ako ne bude velikih potresa na tržištu. Naime, tvrtke uz postojeće neplaćene račune koji datiraju još iz prošle godine, moraju podmirivati i nove dospjele obveze, za što im je potreban veći izvor financijskih sredstava. A novaca, jednostavno, nema.

Bez povećanja likvidnosti kompletnog tržišta, a to znači da poduzeća na raspolaganju trebaju imati dostupan novac, poručuje cijeli niz naših sugovornika, nemoguće je rokove plaćanja dekretom svesti u koliko-toliko razumnu mjeru. Državne tvrtke, monopolisti na tržištu, realnom sektoru posao plaćaju prosječno u roku od oko 200 dana. Realni sektor, pak, slijedom dugih rokova naplate odrađenog posla svojim dobavljačima duguje, a kako vrijeme prolazi i rokovi plaćanja se povećavaju.

Generatori nelikvidnosti

Prema posljednjim podacima, ljekarne kojima duguje država veletrgovcima lijekova isporučenu robu plaćaju najmanje 190 dana nakon isporuke. Bolovanja se poslodavcima, pak, isplaćuju nakon 170 dana. Najgore je, međutim, onima koji posluju s tvrtkama u području cestogradnje, bilo da je riječ o HC-u ili HAC-u, Hrvatskim željeznicama, HEP-om.

»Te su tvrtke, uz samu državu, generatori nelikvidnosti«, kazao nam je jedan od poslodavaca iz realnog sektora, navodeći da se rokovi plaćanja državnih tvrtki protežu i do 220 dana. Broj nepodmirenih obveza raste već duži niz mjeseci i trenutno iznosi 14,7 milijardi kuna, što je za 1,7 posto više nego početkom prošle godine.

Državne tvrtke, odnosno javna poduzeća, tek sada plaćaju račune iz studenog prošle godine. Sami priznaju da problema s likvidnošću imaju te da im je poslovanje dodatno otežao zahtjev Vlade za rezanjem troškova, čime bi se na razini javnih poduzeća trebalo uštedjeti dvije milijarde kuna. Stoga ne čudi da i javna poduzeća potiho priznaju da će im trebati najmanje sedam-osam mjeseci da se svedu u okvire mjere Vlade – plaćanje u roku 60 dana.
Plaće do 18. ožujka

Mnogi se, međutim, boje da bi to moglo tek ostati željom Vlade, s obzirom da i država sve teže ispunjava svoje financijske obveze. Koliki je, pak, dug državnih tvrtki skriva se, uz optimistične poruke iz Vlade da država sve svoje obveze plaća na vrijeme. Činjenica da su plaće financirane iz proračuna isplaćivane do 18. ožujka, iako se sva plaćanja trebaju obaviti najkasnije 15. u mjesecu, jasno pokazuje da državna blagajna novaca nema.

– Novac kojim privatni sektor kreditira državu je ogroman, a tu govorimo i o državi, i o jedinicama lokalne uprave i samouprave, i o javnim poduzećima. Bojim se da su bilo kakve mjere za ograničavanje krize za neke tvrtke na tržištu prekasno stigle, veli Vladimir Kovačević, direktor CRO industrije Hrvatske udruge poslodavaca.

Na primjeru HEP-a ilustrira što se zapravo zbiva, pa tako HEP naručene poslove plaća u roku od 200 do 220 dana, a istovremeno tvrtka od koje je posao naručen, račun za energiju HEP-u mora platiti u roku od sedam do 15 dana. Poslodavci, pritom, upozoravaju i da opomene pred isključenje stižu ako se rok plaćanja energenata prekorači već dan-dva.

Spirala neplaćanja

– I država i javna poduzeća svoje opomene za neplaćanje šalju promptno, veli Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a. No, istovremeno te iste tvrtke-dužnici od države potražuju sredstva za obavljene radove, ali to nikoga očito nije briga.

– Samo snažna financijska injekcija koja će popuniti rupe može dati rezultata, ističe Popijač, ali i upozorava da velike sustave treba hitno restrukturirati i racionalizirati jer bi u protivnom za koju godinu ponovo mogli imati iste probleme.

Ekonomist Dražen Kalogjera poprilično je pesimističan pa veli da zemlja »ponovo ulazi u nelikvidnost kakva je vladala pred kraj 90-ih«. Likvidnosti sustava nema, poduzeća ne mogu doći do sredstava kojima bi stara dugovanja zatvorila i zapravo se tržište vrti u krug, sve više tonući u spiralu neplaćanja.


Komentari članka

Vezani članci

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

Promjene u plaćanju putem internetskog bankarstva

30.05.2019.

Nova regulativna Europske unije PSD2, to jest novi Zakon o platnom prometu donosi brojne promjene. One na snagu stupaju do kraja rujna.

U blokadi su 269.582 Hrvata

12.12.2018.

Po podacima Fine, u blokadi su krajem studenoga bile 7463 pravne osobe s ukupnim dugom od 7,5 milijarda kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,7 milijardi, a na kamatu 1,8 milijardi kuna

Na što je Uljanik potrošio 855 milijuna kuna za koje je jamčila država?

25.10.2018.

Kad se sve zbroji, Ministarstvo financija do kraja 2018. očekuje minimalna plaćanja u iznosu oko 2,35 milijardi kuna, sve uvećano za kamate i naknade. Navedeni iznos će se dodatno uvećati u slučaju daljnjih otkazivanja brodova

'Nije dobro: Hrvatska može još dvije ili tri godine ovako, a onda tko se spasi - spasi se'

18.10.2018.

Hrvatska je danas, po razini relativnog standarda, tamo gdje je bila prije 110 godina u odnosu na Austriju i Njemačku, tvrdi Lovrinčević.

Tag cloud

  1. 1919 članka imaju tag hrvatska
  2. 1941 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 961 članka imaju tag trgovina
  8. 951 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 678 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 961 članka imaju tag EU
  12. 896 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 580 članka imaju tag maloprodaja
  18. 545 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 501 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 423 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija